Pronađena je posljednja žrtva poplava u Buturović Polju. Istovremeno, spasilačke ekipe pokušavaju raščistiti ruševine i stvoriti uslove za početak obnove. Pomoć za stradale još se prikuplja, a tačan iznos sveukupno prikupljenog novca nije poznat. Riječ je svakako o milionskim iznosima, no hoće li doći do onih kojima je najpotrebnije?

0 

OGLAS

Pomoć za poplavljena područja još se prikuplja: Tok novca nemoguće upratiti

VIJESTI  Autor: Tatjana Drljić  17. okt 202407:07 0 komentara 

Podijeli :

N1/F.Z. 

Pronađena je posljednja žrtva poplava u Buturović Polju. Istovremeno, spasilačke ekipe pokušavaju raščistiti ruševine i stvoriti uslove za početak obnove. Pomoć za stradale još se prikuplja, a tačan iznos sveukupno prikupljenog novca nije poznat. Riječ je svakako o milionskim iznosima, no hoće li doći do onih kojima je najpotrebnije?

Iznosi su ogromni, a pojedinci, udruženja, organizacije, kompanije, bilo domaće, bilo regionalne i međunarodne, novac uplaćuju na, isto tako, veliki broj računa, zbog čega je nemoguće ispratiti sve uplate i utvrditi tačan iznos. Osim toga, otvorene račune imaju i opštine, ali i pojedinci. Za sada, prema trenutnom presjeku stanja, na osnovu direktnih akcija, odnosno, uplata na namjenski račun i telefonskih poziva, Društvo crvenog krsta BiH, prikupilo je nešto više od 400.000 KM.

“U ovom trenutku zaista je nezahvalno govoriti o konačnom iznosu sredstava koji će biti dostupni za pomoć ugroženom stanovništvu, ali svakako da ono višestruko prevazilazi trenutno dostupan iznos, budući da će iznos za realizaciju humanitarnog odgovora biti usklađen sa projektnim aktivnostima koje će Društvo definisati, u saradnji s donatorima”, naveo je Stefan Lopatić iz Društva Crvenog krsta/križa BiH.

Način distribucije humanitarne pomoći, pojašnjava Lopatić, biće realizovan isključivo, putem humanitarnog mapiranja koje podrazumijeva posjetu svim ugroženim domaćinstvima. Nakon toga slijedi formiranje komisije koja će, na kraju, sačiniti konačnu listu stanovništva kojem će pomoć biti proslijeđena.

“Ja znam da je od velikih donatora NLB banka 650 hiljada evra i da će biti ogromna pomoć i od Coca-Cole i od drugih, naročito, nacionalnih društava. Crveni krst ne odvaja nijednu marku za svoje potrebe, ni kapacitete, nego sve ono što bude prikupljeno, na ime pomoći putem poziva na broj 17023, svaka marka ide ka krajnjem korisniku”, istakao je Rajko Lazić iz Crvenog krsta Republike Srpske.

Na sličan način, prikupljena novčana i materijalna sredstva distribuira i udruženje Pomozi.ba, koje je od 4. oktobra prikupilo više od šest miliona KM.

“Već smo krenuli s novčanim donacijama ka pojedinim porodicama, a početkom sedmice potpisali smo ugovor s Dinom Begićem i donirali 70.000 KM za kupovinu zemljišta. Imamo donatore koji žele da Dini i njegovoj kćerkici Dalal izgrade kuću, u blizini one kuće koju su izgubili. Svakodnevno pristižu mnogobrojne nove donacije, ne samo novčane već i isušivača za vlagu, bijele tehnike, obuće – svega što je potrebno ljudima koji su ostali bez svojih domova”, navela je Saliha Rokša, glasnogovornica Udruženja Pomozi.ba.

Donacije hrane i vode za sada nisu potrebne, ističe Rokša. Donacije, ne samo novčane, nego i one u vidu isušivača za vlagu, bijele tehnike, obuće, mašina koje neprekidno rade na raščišćavanju… konstantno pristižu i zaista bi, kaže, bilo nezahvalno izdvojiti samo neke pojedince ili kompanije koji svesrdno nude pomoć. Međutim, ogromna pomoć stiže i na adrese zvaničnih institucija, ali utvrditi nadležnost one koja novac i prikuplja, nismo uspjeli.

Nezvanično, ministarstvo finansija i trezora BiH formiralo je jedinstveni račun za ove namjene, s obzirom na to da veliki broj uplata stiže, upravo, iz inostranstva, od različitih udruženja, organizacija, ali i institucija.

Osim usmenog odgovora da je naš upit proslijeđen na dalje postupanje, zvanični odgovor nismo dobili. Na koji način kontrolisati uplaćeni novac, pojašnjavaju i novinari BIRN-a BiH, koji su prije nekkoliko godina ukazali na nepravilnosti u jednoj humanitarnoj organizaciji koja je skupljala novac za izgradnju džamije i bunara u Africi.

“Ustanovili smo da je u humanitarnim udruženjima koja zaista imaju humanitarni račun, te tokove novca je lagano i pratiti putem finansijsko-informatičke agencije kojoj se svake godine dostavlja godišnji izvještaj novca, koji je primila ta agencija, onda je moguće pratiti i sam način trošenja novca”, pojasnila je Džana Gazibara-Brkanić iz BIRN-a BiH.

I obratno, tamo gdje novac nije uplaćen na račun, pa čak i tamo gdje jeste, ali ako nije položen na bankovni račun, gotovo da je nemoguće pratiti gdje on odlazi. Stoga je, pojašnjava naša sagovornica, najbolji način provjere finansijski izvještaj, ili formiranje Nadzornog odbora ili radne grupe koji bi radili na uviđaju gdje se i na koji način raspoređuje novac.

N1