Ukrajinci razočarani dvostrukim pristupom SAD-a, žestoka kritika zbog podrške Izraelu

Sjedinjene Američke Države su ove sedmice rasporedile napredni sistem protivvazdušne odbrane i desetine vojnika kako bi zaštitile Izrael od iranskih balističkih raketa, ali takva pomoć ne postoji za Ukrajinu, iako se ona svakodnevno suočava s napadima ruskih dronova, raketa i bombi.

U Kijevu to nazivaju dvostrukim standardom.

“Ako saveznici zajedno obaraju rakete na nebu Bliskog istoka, zašto još uvijek nema odluke o obaranju dronova i raketa iznad Ukrajine?” upitao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prošlog mjeseca.

Kada su američki i britanski sistemi protuzračne odbrane i borbeni avioni 1. oktobra pomogli u obaranju stotina iranskih raketa, ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova je saopćilo: “Pozivamo ukrajinske saveznike da brane ukrajinski zračni prostor s istom odlučnošću i bez oklijevanja od ruskih raketnih i dron napada, prepoznajući da je ljudski život jednako dragocjen u bilo kojem dijelu svijeta”.

Saveznici su također intervenirali u aprilu.

Razlog zašto SAD djeluju hrabro u Izraelu, a oprezno u Ukrajini je jasan: Rusija je naoružana nuklearnim oružjem, a Iran nije, piše Politico.

“Težak odgovor koji Ukrajinci možda ne žele čuti, ali je nažalost istinit, jeste da možemo preuzeti rizik obaranja iranskih raketa iznad Izraela bez izazivanja direktnog rata s Teheranom, što bi moglo dovesti do nuklearnog rata. Mnogo je veći rizik pokušati to s Rusijom”, rekao je viši savjetnik američkog Senata koji radi na politici prema Ukrajini za Politico.

Dva zvaničnika Bidenove administracije, koji su američki list govorili pod uslovom anonimnosti, dali su isto objašnjenje.

Slanje američkih snaga iznad Ukrajine da obaraju ruske rakete moglo bi izazvati direktni vojni sukob između dvije najveće nuklearne sile u svijetu usred najvećeg rata u Evropi od Drugog svjetskog rata — s potencijalno apokaliptičnim posljedicama. Dok na Bliskom istoku, SAD može obarati rakete iznad Izraela bez izazivanja rata s nuklearno naoružanim protivnikom.

Iran je obogatio nuklearni materijal do nivoa bliskog oružju, ali nije pokušao napraviti atomsku bombu.

“Tužno je gledati sve ovo kao običan građanin Ukrajine — kada se u sporazumu da se spriječi eskalacija s moskovske strane, vaša zemlja i građani žrtvuju,” rekao je Mikola Bjeljeskov, istraživač Nacionalnog instituta za strateške studije u Ukrajini.

Šta Kijev želi

Već postoji aktivno — ali udaljeno — angažovanje saveznika kada Rusija napada Ukrajinu.

“Partneri nam obično signaliziraju o kretanju ruskih bombardera prema pozicijama za ispaljivanje. Obavještavaju nas kada i gdje se Rusi pripremaju za napad”, rekao je Jurij Ihnat, privremeni portparol ukrajinskih zračnih snaga.

Kada su upozoreni, hiljade vojnika iz izviđačkih, komunikacijskih i mobilnih protivvazdušnih jedinica stupaju u akciju.

Ukrajinski piloti također stupaju u akciju u slučaju veoma velikih napada. Jedan od njih, pilot F-16 Oleksij Mes, poznat kao “Moonfish”, poginuo je u nesreći 26. avgusta kada je Rusija ispalila više od 230 raketa na ukrajinske energetske objekte.

Ruski dronovi su također zalutali iznad Poljske i Rumunije. Ove dvije zemlje — članice i EU i NATO-a — podigle su borbene avione kao odgovor, ali do sada su samo posmatrale rusko oružje bez obaranja.

Kijev želi da Poljska i Rumunija aktivno intervenišu, kako u svom zračnom prostoru, tako i iznad zapadne Ukrajine. Kijev i Varšava su se nedavno dogovorili da razmotre tu mogućnost u okviru sporazuma o međusobnoj sigurnosti, ali Poljska za sada ne mijenja politiku.

Varšava je jasno dala do znanja da neće djelovati bez pune podrške cijelog NATO saveza, a poljski ministar odbrane Vladislav Kosinjak-Kamiš je rekao da takva podrška nedostaje. Dodao je da je Washington također nagovijestio da ne želi eskalirati sukob s Rusijom.

Kijev se nada da će obaranje raketa i dronova iznad Ukrajine na kraju biti dogovoreno, kao što su na kraju isporučeni zapadni artiljerijski sistemi, tenkovi, rakete i borbeni avioni, uprkos ranijim strahovima da bi to moglo preći “crvene linije” ruskog predsjednika Vladimira Putina.

“O tome se živo raspravlja, kako u Poljskoj, tako i u NATO-u. Granica NATO-a je u svojevrsnom međuprostoru između pravila u mirnodopskim uslovima i krize,” rekao je, dodajući da namjere Kremlja nisu jasne. “Neke od ovih stvari predstavljaju opasnost za naše građane i neki ljudi spekulišu da Rusi testiraju naše procedure, ali sumnjam da s ovim brojem dronova i raketa jednostavno gube kontrolu nad njima”, rekao je poljski ministar vanjskih poslova Radoslav Sikorski u nedavnom intervjuu za Politico.

Dok Kijev želi da njegovi saveznici djeluju kao što to čine s Izraelom, dva ukrajinska oficira protivvazdušne odbrane, koji su govorili pod uvjetom anonimnosti, rekli su da je to lakše ostvarivo iznad Izraela nego iznad Ukrajine.

Izrael je mala zemlja, što omogućava SAD-u da koristi svoje brodove s protuzračnim sistemima. Ukrajina, s druge strane, je ogromna i nepristupačna za zapadne mornarice: saveznici bi trebali stacionirati protivvazdušne sisteme na zapadnoj granici zemlje, s kojih bi mogli zaštititi samo obližnju teritoriju.

“NATO članice koje bi ušle u zračnu odbranu Ukrajine morale bi donijeti znatno veći doprinos, na širem području, uz veći rizik ‘ulaska u rat’ za neizvjesne dobitke. Troškovi bi također bili veći, jer je učestalost ruskih napada daleko veća od značajnih, ali reaktivnih iranskih pokušaja direktnog napada na Izrael”, rekao je Matthew Savill, direktor vojnih nauka pri Kraljevskom institutu za vojne usluge u Londonu.

NATO zemlje bi također mogle biti prisiljene letjeti borbenim avionima iznad Ukrajine, što bi moglo dovesti do direktnih sukoba s Rusijom — upravo ono što Bijela kuća pokušava izbjeći.

“Da bi se maksimizirala efikasnost takvog napora, zapadne snage bi vjerojatno htjele direktno napadati ruske avione koji pokreću napade, i/ili suprimirati ruske radare i rakete dugog dometa. To stoga povezuje odbranu od raketa s direktnijim angažmanom, čak i ako je samo u zraku”, rekao je Cavill.

Američki najbolji prijatelj

Sve se svodi i na emocije i historiju.

Dok mnoge zemlje tvrde da su najbolji prijatelj ili ključni saveznik Amerike, Izrael zauzima jedinstvenu poziciju u američkoj politici i odbrambenoj strategiji. Američki zvaničnici ističu odnos izgrađen tokom decenija — onaj koji je ostavio Washington spremnim da direktno rasporedi svoju vojsku kako bi zaštitio Izrael.

Ipak, optužbe o percipiranom dvostrukom standardu odražavaju širu frustraciju u Ukrajini da Bidenova administracija ne čini dovoljno kako bi pomogla Kijevu da zaustavi ruske napade. To uključuje sporo odobravanje prodaje većeg naoružanja i sprečavanje Ukrajine da koristi američku dalekometnu municiju za napad na ruski teritorij.

“Još uvijek postoji više što SAD može učiniti kako bi pomogao Ukrajini u njihovoj borbi protiv Rusije. Nažalost, to je razlika koju je administracija odlučila praviti iznova i iznova, do tačke kada sami sebi stojimo na putu ostvarivanja naših nacionalnih sigurnosnih interesa pomažući Ukrajini da porazi Rusiju,” rekla je Magid. “Postoji gotovo paralizirajući strah od direktnog obaranja ruskih oružja, jer administracija to vidi kao direktnu borbu protiv Rusije”, rekla je Shelby Magid, zamjenica direktora u Atlantskom vijeću, washingtonskom think-tanku.

Američki zvaničnici su priznali da su svjesni rastuće frustracije u Ukrajini, ali su rekli da rade na novim isporukama oružja za koje se nadaju da će umanjiti te zabrinutosti.

“Zaista smo se fokusirali na to da Ukrajini pružimo sve što možemo kako bi im pomogli da se brane,” rekao je jedan od zvaničnika administracije. “Naš glavni prioritet je bio jačanje njihove zračne odbrane.”

Opasnost od proliferacije

Međutim, tretiranje Rusije s pažnjom šalje međunarodnu poruku da nuklearne sile uživaju poštovanje koje se uskraćuje običnim zemljama, upozorio je Bjeljeskov, ukrajinski analitičar.

To povećava rizik da će zemlje poput Irana odlučiti da postanu nuklearne sile, uništavajući režim neširenja koji ima za cilj ograničiti broj nuklearnih sila.

“Zaključak koji izvlačimo iz različitog pristupa prema Izraelu i Ukrajini je da je bolje imati nuklearno oružje nego ga nemati,” rekao je Bjeljeskov.