Svjetska sila u ozbiljnom problemu, ostaju bez radnika

Japan je ove nedjelje obilježio “Dan poštovanja starijih”, ali umjesto proslave, nacionalni praznik je skrenuo pažnju na ozbiljan problem sa kojim se zemlja suočava – rekordan broj starijih građana u populaciji koja se smanjuje.

Prema vladinim podacima objavljenim uoči praznika, broj Japanaca starijih od 65 godina dostigao je 36.25 miliona, što čini 29.3 odsto ukupne populacije. Ove brojke, koje su najviše u historiji zemlje, izazivaju zabrinutost zbog sve izraženijih demografskih promjena koje mogu imati dugoročne posljedice po privredu i društvo Japana.

Demografske promjene nisu novost za Japan. Decenijama se broj stanovnika ove ostrvske zemlje smanjuje, a udio starijih ljudi povećava. Iako je starenje stanovništva uobičajeno u mnogim razvijenim zemljama, Japan se suočava sa najbržim tempom ove promjene. Udio starijih osoba u japanskom društvu najveći je u svijetu, a prema projekcijama Nacionalnog instituta za istraživanje stanovništva i socijalne sigurnosti, ovaj udio bi do 2040. godine mogao da dostigne 34.8 odsto.

Dok se broj starih ljudi povećava, radno sposobno stanovništvo opada alarmantnom brzinom. Procjenjuje se da bi do 2050. godine ukupna radna snaga Japana mogla pasti sa 69.3 miliona (koliko je bilo 2023. godine) na 49.1 milion. Ovo predstavlja pad od čak 20 miliona ljudi, što bi moglo da izazove ozbiljan nedostatak radne snage u ključnim sektorima privrede.

Japanske kompanije već osjećaju pritisak nedostatka radne snage. Prema istraživanju Teikoku Databanka, 51 odsto kompanija iz različitih sektora prijavilo je nedostatak zaposlenih sa punim radnim vremenom. Ovaj problem je najizraženiji u industrijama koje zahtijevaju veliku količinu radne snage, kao što su ugostiteljstvo i uslužne djelatnosti, gdje poslodavci godinama osjećaju nedostatak radnika.

Robert Feldman, glavni ekonomista banke “Morgan Stanley MUFG Securities”, istakao je da je situacija na tržištu rada loša kao i ranije.

“Nedostatak radne snage je i dalje ozbiljan problem, posebno u industrijama koje zahtjevaju mnogo fizičkog rada, kao što je prehrambena industrija”, rekao je Feldman.

Ukoliko se broj zaposlenih starijih od 65 godina poveća 20. godinu zaredom, dostižući rekordnih 9.14 miliona 2023. godine, stručnjaci upozoravaju da ova grupa radnika neće moći dugoročno da održi tržište rada. Kada ovi stariji radnici odu u penziju, neće biti dovoljno mladih radnika da ih zamijene, što pogoršava nedostatak radne snage.

Japanska vlada je već preduzela niz mjera za ublažavanje negativnih posljedica demografskih promjena. Jedan od prioriteta je povećanje nataliteta, s obzirom na to da nizak broj rođenih dodatno doprinosi starenju stanovništva. Premijer Fumio Kišida uveo je nekoliko politika koje imaju za cilj da podstaknu porodice da rađaju djecu, uključujući povećanje finansiranja za podizanje djece i izgradnju većeg broja obdaništa.

Međutim, ove mjere neće donijeti brze rezultate, niti rješavaju kratkoročne probleme nedostatka radne snage. Iz tog razloga, Japan se posljednjih godina postepeno otvara prema imigraciji, koja je historijski bila ograničena. Prema pisanju lokalnih medija, broj stranih radnika dostigao je rekordnih dva miliona 2024. godine, a vlada planira da taj broj poveća za još 800.000 u narednih pet godina.

Uprkos ovim mjerama, analitičari poput Feldmana upozoravaju da će porast broja imigranata biti nedovoljan da nadoknadi očekivane demografske gubitke u narednim decenijama. Feldman procjenjuje da bi Japan morao da uveze desetine miliona stranih radnika da bi održao stabilnost na tržištu rada, ali smatra da je to malo vjerovatno.

“Misli da to neće biti moguće, što znači da će veliki dio pada domaće radne snage morati da se nadoknadi povećanom produktivnošću onih mladih ljudi koji će ostati”, rekao je Feldman.

Jedno od potencijalnih rješenja za povećanje produktivnosti radnika leži u tehnologiji. Vještačka inteligencija (AI) i automatizacija se često pominju kao način za rješavanje japanske demografske krize. Međutim, kako ističe Karlos Kazanova, viši ekonomista za Aziju u UBP-u, AI tehnologija do sada nije dala konkretne rezultate u ublažavanju ovih problema.

“U društvu koje je sve više orijentisano na potrošače, potrebna vam je velika radna snaga koja zarađuje i troši novac da održite ekonomski zamah”, rekao je Kazanova, naglašavajući da vještačka inteligencija može biti samo jedan dio rješenja. On smatra da bi, pored imigracije i tehnologije, Japan trebalo da radi i na društvenim i strukturnim promjenama, kao što je povećanje stope učešća žena u radnoj snazi, prenosi “b92”.