Raste donorska svijest kod bh. građana: Humani čin koji najtežim bolesnicima daje priliku za život

Ova godina ostat će upisana u historiji bosanskohercegovačke medicine po prvoj transplantaciji srca, koja je izvedena u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS). Također, bilježimo i pomake u kontekstu broja obavljenih takozvanih “presađivanja organa”.

Nakon znatnog perioda stagnacije u Bosni i Hercegovini je ponovno zaživio transplantacijski program, a samo od početka ove godine do danas obavljeno je 18 kadaveričnih transplantacija. Organi su izuzeti od moždano mrtvih pacijenata, što pokazuje da se donorska svijest budi kod bh. građana.

Buđenje nade kod pacijenata

Ovakvi trendovi bude nadu kod članova Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije BiH. Kako kažu, već sa septembrom Bosna I Hercegovina je premašila broj obavljenih transplantacija u odnosu na prošlu godinu.

“Ovo je veoma dobra stvar i vjerujte da se kod pacijenata lagano budi nada da će jednoga dana i oni biti pozvani sa informacijom da se pojavio organ na koji čekaju. Mi se sada nalazimo i u poziciji da prvi puta imamo više obavljenih transplantacija od moždano mrtvih pacijenata, nego od živih donora. To je veoma važno u pogledu budućnosti naše zemlje i ulaska u Eurotransplant”, kaže u razgovoru za Klix.ba Tomislav Žuljević, predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije BiH.

Ova godina posebno je značajna jer je u augustu izvedena prva transplantacija srca u Bosni i Hercegovini. Ovaj organ je izuzet od preminulog 21-godišnjeg mladića, a nakon što je njegova porodica dala saglasnost za doniranje. Nakon ovog najhumanijeg čina koji je uistinu vrijedan svake pohvale, 44-godišnji Almir Hajdarević dobio je novu priliku za život.

Eksplantacija srca od moždano mrtvog donora je obavljena u Kantonalnoj bolnici u Zenici, dok je nastavak procedure takozvanog presađivanja realiziran u KCUS-u, po programu kreiranom na osnovu najsavremenijih i najviših medicinskih standarda.

“Za ovakvu transplantaciju je zaista trebalo imati hrabrosti i zbog toga se moraju uputiti sve čestitke timu koji je radio na tom kompleksnom zahvatu, ali i velika zahvala porodici preminulog pacijenta koja je smogla snage te dala svoj pristanak. Ova transplantacija budi veliku nadu kod svih onih pacijenata koji čekaju na novo srce te se i sam iskreno nadam da ova neće biti zadnja u ovoj godini i da ćemo imati barem još jednu ili dvije”, ističe Žuljević.

U cijelom transplantacijskom lancu bitne su apsolutno sve karike, od transplant-koordinatora, preko stručnjaka koji vrše ovakve zahvate pa do donora bez kojih ništa i ne bi bilo moguće. Žuljević navodi da izuzetno važnu ulogu imaju i mediji koji rade na promicanju važnosti doniranja organa.

“Mi smo prije nekoliko dana imali utvrđenu moždanu smrt kod pacijenta u Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) u Tuzli. Transplant-koordinatorica je obavila razgovor ss porodicom i dobila je saglasnost. Mi pored Zenice imamo transplant bolnicu i u Tuzli, što je veoma važno. Također, veoma nam je važna i Donorska mreža BiH koja permanentno radi već 20 godina”, dodaje Žuljević.

Za razliku od bubrega, u Bosni i Hercegovini je nešto složenija situacija po pitanju broja transplantacija jetre. Posljednji takav zahvat je izvršen prije okvirno šest mjeseci.

“Pacijenti koji zahtijevaju transplantaciju jetre nemaju nikakvu zamjenu poput onih koji čekaju na bubreg te imaju hemodijalizu ili srce te imaju mehaničku pumpu. Oni su u teškom stanju, ali veoma složena situacija je i kod svih ostalih koji čekaju na neki od organa”, navodi sagovornik portala Klix.ba.

Veoma važne transplantacije koštane srži

Prema posljednjim podacima, na transplantaciju bubrega u FBiH čeka okvirno 200 pacijenata, 35 njih je spremno za novu jetru te 30 srca. Također, osim takozvanih presađivanja organa u Bosni i Hercegovini se uspješno vrše i transplantacije matičnih ćelija hematopoeze.

Univerzitetski klinički centar u Tuzli jedina je zdravstvena ustanova u našoj zemlji koja radi alogeni oblik transplantacije koštane srži, odnosno donacijom ćelija srodnika. Također, uspješno obavljaju i autologne transplantacije u kojima je pacijent sam sebi donor. Godišnje urade između 20 i 25 takozvanih presađivanja koštane srži, a uspješnost zahvata je u skladu sa evropskim rezultatima.

“Transplantacija matične ćelije hematopoeze, ili koštane srži veoma je važan segment zdravstva jer je dio koji treba probuditi svijest u svima nama, posebno na nacionalnom nivou. Razvijati se dalje moramo jer imamo potencijal, ali su nam potrebni i oni koji će u nama prepoznati lidere razvoja zdravstva u BiH”, kaže načelnica Klinike za hematologiju i transplataciju matične ćelije hematopoeze u UKC-u Tuzla Azra Jahić.

U cjelokupnom kontekstu transplantacijske medicine, našoj zemlji bi od velikog značaja predstavljao ulazak u Eurotransplant, koji svake godine organizuje dodjelu okvirno sedam hiljada organa donora. Transnacionalna saradnja povećava šanse najkritičnijih pacijenata, dok međusobna solidarnost pomaže i u pružanju pomoći posebnim grupama kao što su djeca, rijetke krvne grupe i pacijenti s rijetkim tkivom.