Zašto se većina političara u BiH plaši javnih debata uoči izbora?

Političke debate u Bosni i Hercegovini danas su kao relikt. Dakle nešto što je nekada postojalo, a danas je skoro zamrlo i jedva da postoji.

Uoči predstojećih lokalnih izbora u našoj zemlji Klix.ba je pripremio i osmislio koncept javnog sučeljavanja kandidata. Tako je sinoć održana prva debata uživo između kandidata za načelnika Općine Centar Sarajevo Srđana Mandića i Dennisa Gratza.

Osim njih mnogi su dobili pozive, a neki su u startu odbili tu opciju, dok su neki uprkos načelnom pristanku naknadno otkazali gostovanja i učešće u debati. Uz poštovanje svačijeg prava da prihvati ili odbije tu mogućnost javnog predstavljanja, ovdje je pravo pitanje kako je debata kao forma gotovo zamrla u našem javnom prostoru.

Jer, ukoliko se politička debata organizira po jasno utvrđenim pravilima i jasno definiran koncept, nevjerovatno je kako brojni javni djelatnici danas uopće ne žele uzeti učešće u javnoj diskusiji u formi debate i javnosti predstaviti svoje programe. Klixov poziv za učešće u debati iz Sarajeva su odbili kandidati Benjamina Karić, a potom i Nedžad Koldžo, koji ne želi u debatu bez Karić. Također i Semir Efendić je jedan od kandidata koji nije prihvatio poziv na sučeljavanje, kao ni Draško Stanivuković iz Banje Luke, kao i neki drugi poput Irfana Čengića i Fuada Kasumovića.

Brojni mediji u našoj zemlji imaju problem sa organizacijom debata pa tako veliki broj političara koji učestvuje na izborima ove godine vjerovatno nećemo nigdje gledati u debatama, jer jednostavno ne žele.

Jedni su to zvanično opravdali svojim konceptom kampanje, a drugi navodno manjkom vremena. Ipak, postavlja se pitanje koliko oni koji odbijaju učešće u debatama taktiziraju i ne žele u otvorenu diskusuju pred javnosti. Koliko su sigurni u svoj program i sebe?

Debate su prije deceniju i po i više bile standardna forma, no pojavom društvenih mreža i političari su neminovno shvatili da žele koristiti svoje platforme za plasiranje svojih programa.

Ako se prisjetimo situacije uoči općih izbora 2022. godine i tada su debate bile skoro misaona imenica, jer su i tada brojni kandidati izbjegavali sučeljavanja, posebno na medijima koji nisu u državnom vlasništvu.

Debate su prava mjesta gdje se kandidati transparentno predstavljaju pred biračima. Mjesto gdje mogu izložiti svoje programe, strategije i planove i gdje javnost može steći dojam o onome o čemu govore.

Birači u debatama dobijaju jasnu sliku kandidata, jasniej razaznaju njihove stavove o brojnim pitanjima koja ih dotiču te ocjenjuju kako će se njihovi izbori odnositi prema problemima. Birači u isto vrijeme mogu jasno napraviti razliku i povući paralelu između javnih nastupa kod različitih kandidata, vidjeti koliko su uključeni u najmanje detalje iz lokalne politike u ovom slučaju i tako dalje.

Kandidati u debatama testiraju svoje stvarne vještine, bez cenzure i sa stvarnim izazovima, pokazuju liderstvo, odgovornost i spremnost na saradnju. Debate, kao jedan od ključnih elemenata u političkom diskursu biračima pomažu da jasnije vide i donesu odluke prilikom glasanja na dan izbora.