Mostarski Stari most među sedam “nepoznatih” arhitektonskih čuda

Međutim, mnogi smatraju da i danas ima i drugih, manje poznatih arhitektonskih djela koja su vrhunac ljudske kreativnosti i genijalnosti, koja zaslužuju da se za njih čuje. Sajt Quora.com je objavio listu sedam “alternativnih” čuda naše planete.

Stari most u Mostaru (Bosna i Hercegovina)

Izgradnju mostarskog Starog mosta naredio je Sulejman Veličanstveni, a napravio ga je Mimar Hajrudin u 16. vijeku. Stajao je 427 godina dok 1993. godine nije uništen tokom rata u Bosni i Hercegovini. Obnovljen je i ponovo otvoren 23. maja 2004. godine. Nalazi se na popisu svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Iako je znatno izmjenjen tokom rekonstrukcije, ostala je stara tradicija – mještani i dalje skaču sa mosta u ledenu Neretvu kako bi pokazali svoju hrabrost i vještinu.

Velika džamija u Djenneu (Mali)

Velika džamija u Maliju, izgrađena 1907. godine, najveća je građevina od opeke i blata na svijetu. Zgrada je u potpunosti sagrađena od zemljanih cigala, pečenih na suncu. Smatra se jednim od najvećih dostignuća sudano-sehalske arhitekture, a od 1988. godine nalazi se na listi baštine UNESCO-a. Tri minareta koja se izdižu iznad džamije u gradu Djanee ukrašena su snopovima afričke palme, koji se ujedno koriste i kao skele za popravke. Očuvanje građevine postalo je tradicija, koja je prerasla u festival.

Chand Baori (Indija)

Jedno od najzapostavljenijih znamenitosti Indije – Chand Baori čini spektakularno kvadratno stepenište, koje spaja 13 spratova. Dvostruko stepenište spušta se do 30 metara dubokog bunara ispunjenog vodom smaragdno zelene boje, koji liči na podzemno jezero. Riječ je o jednom od najstarijih i najdubljih bunara na svijetu. Naučnici još uvijek ne mogu otkriti kada je izgrađen.

Palata Parlamenta u Bukureštu (Rumunija)

Palata parlamenta u Bukureštu jedna je od najvećih, najskupljih i najtežih civilnih administrativnih zgrada. Nakon zemljotresa koji je 1977. godine pogodio Rumuniju, predsjednik Nikolaj Čaušesku je proces obnove iskoristio za gradnju palate koja je trebala da bude sjedište predsjednika i mnogih državnih institucija. Kamen temeljac položen je 1984. godine, a na megalomanski projekt u početku je išlo 70 odsto nacionalnog dohotka države. Zgrada je dugačka 270 metara, široka 240 metara, visoka 86 metara, čemu treba dodati 92 metra u podzemnom dijelu.

Tvrđava Kumbalgarh (Indija)

Svi smo čuli za Kineski zid, ali rijetko ko zna da i Indija ima svoj Veliki zid – Kumbhalgarh. Ova građevina, smještena u Radžastanu, druga je po dužini na svijetu, odmah poslije Kineskog zida. Dugačak je oko 36 kilometara, visok u prosjeku 12 metara, širok osam metara. Vijekovima je služio kao utvrđenje pred napadačima zbog čega Kumbalgarh nikad nije pao. Zid je proširen u XIX vijeku i sada “štiti” više od 360 hramova. Ipak, za dobar dio svijeta i dalje je ostao nepoznato blago.

Džamija Šejh Lutfulah (Iran)

Ova džamija smatra se arhitektonskim remek djelom iranske arhitekture. Izgrađena je tokom vladavine šaha Abasa, između 1603. i 1619. godine. Ime je dobila po njegovom tastu šeiku Loftolahu, veoma poštovanom libanskom propovjedniku islama. Jedinstvena je po tome što nema minareta niti dvorište.Vjerovatno nije bila namijenjena za javnu upotrebu, već je služila kao mjesto za bogosluženje ženama iz šeikovog harema. Kupola džamije prekrivena je pločicama koje mijenjaju boju tokom dana, od krem do roze.

Tvrđava Deravar (Pakistan)

Četrdeset impresivnih bastiona izdižu se iznad pustinje Holistan čineći tvrđavu monumentalnih razmjera. Zidovi Deravara visoki su 30 metara i formiraju obim od oko 1.500 metara. Iako se ova veličanstvena građevina nalazi usred pustinje, mnogi ljudi, pa ni Pakistanci, ne znaju ni da ona postoji. Za to, međutim, postoji i valjan razlog. Da biste došli do ove tvrđave morate unajmiti iskusnog vodiča sa vozilom. Od grada Bahavalpur putuje se 24 sata, i to kroz pustinju. A kada stignete, biće vam potrebna specijalna dozvola amira, lokalnog lidera, kako biste u nju i ušli, prenosi Telegraf.