Delfin napada plivače u Japanu, stručnjaci smatraju da je usamljen

Usamljeni i potencijalno “seksualno frustrirani” delfin navodno je odgovoran za povećanje napada na plivače u japanskom priobalnom gradu Mihami. Ove godine je zabilježeno 18 napada, a jedna djevojčica je zadobila povrede prstiju, što je zahtijevalo čak 20 šavova.

Najmanje šest osoba je povrijeđeno u napadima prošle godine, a jednom plivaču su slomljena rebra. Također, u napadu iz 2022. godine povrijeđena je jedna osoba.

Zvaničnici su upozorili javnost da delfini “mogu ugristi i uzrokovati krvarenje”, ali i “odvući osobu u more i tako joj ugroziti život”.

Uprkos reputaciji da su prijateljski nastrojene životinje, delfini ipak mogu biti agresivni, a njihovi napadi čak i fatalni. U Brazilu je 1994. godine delfin napao dvojicu plivača koji su ga pokušali jahati, jednog je usmrtio, dok je drugom nanio povrede. Riječ je o delfinu nazvanim Tiao, koji je do tog slučaja povrijedio najmanje 22 osobe.

Tadamichi Morisaka, profesor ketologije na japanskom Univerzitetu Mie, rekao je da je delfin uočen kako grize prste muškarcu na plaži u Tsurugi, lučkom gradu blizu Mihame. Radi se o delfinu dužine 2,5 metara, koji je posmatran kod obale provincije Fukui prošle godine. Identifikovan je po leđnoj peraji, jer ove peraje su poput otiska prsta kod delfina s obzirom da svaka ima karakteristične zareze, grebene i pigmentaciju.

“Može se pretpostaviti da se radi o istoj jedinki, jer su rane na repnom peraju slične onima viđenih uz obalu prošle godine. Rijetko je da su delfini, koji se inače kreću u grupama, sami tako dugo”, rekao je Morisaka.

On je dodao da mužjaci delfina komuniciraju tako što grizu jedan drugog u igri.

“Oni ne pokušavaju povrijediti ljude, nego koriste ‘delfinski način’ komunikacije s ljudima”, dodao je on.

Drugi su govorili o različitim teorijama zašto je ista jedinka odgovorna za napade, a jedan od razloga uključuje želju za parenjem.

“Delfini su veoma društvene životinje, a to mogu pokazivati na fizičke načine. Baš kao kod ljudi, ali i nekih drugih društvenih životinja, hormonske fluktuacije, seksualna frustracija ili želja za dominacijom mogu natjerati delfina da povrijedi ljude s kojima komunicira. S obzirom na činjenicu da su snažne životinje, to može rezultirati ozbiljnom povredom ljudi”, riječi su dr. Simona Allena, biologa i istražitelja u projektu Shark Bay Dolphin Research.

Dr. Allen je dodao da je delfin možda “izopćen iz vlastite zajednice” te da “traži alternativno društvo”.

Dr. Matthias Hoffmann-Kuhnt, stručnjak za morske sisare s Nacionalnog univerziteta u Singapuru, rekao je da delfin možda djeluje kako bi se odbranio.

“Prema mom iskustvu, ovo je većinom odbrambeno ponašanje koje delfin pokazuje kada mu se približe ljudi koji se ne znaju ponašati. Nije ni čudo što životinje postaju agresivne ili se počnu braniti od ljudi”, izjavio je on misleći na osobe koje su pokušale jahati delfine ili ih dodirivati.

Moguće je i da je delfin ranije imao loša iskustva s ljudima te da takav odnos sada projektuje na druge s kojim se susreće.

“Imaju dobro pamćenje, slično kao slon koji će se sjetiti ko ga je ranije maltretirao”, zaključio je dr. Hoffmann-Kuhnt