RASIPAMO LI SE ILI ŠTEDIMO? Kako se troši voda u BiH: gdje, koliko i na šta?

Bosna i Hercegovina dnevno po glavi stanovnika troši 249 litara vode, Crna Gora 697, Hrvatska 409, Sjeverna Makedonija 725, Slovenija 1,179, Srbija 1,810.  No u BiH se, za razliku od susjeda, najviše vode potroši na osobnu potrošnju u urbanim sredinama. 

Brojke su to Worldometersa koji se poziva na podatke o potrošnji vode u svijetu koje daju Ujedinjeni narodi (UN, UNESCO i FAO). Po njima, najveći rasipnik vode na svijetu je Turkmenistan, koji po glavi stanovnika troši nevjerojatnih 15,445 litara vode (5.500 kubičnih metara vode po stanovniku, što je četiri puta više od prosječnog stanovnika SAD-a i 13 puta više od Kineza. Ova srednjoazijska država također koristi 43 puta više vode za proizvodnju jednog dolara BDP-a u usporedbi s naprimjer Španjolskom.

Upotreba vode, ključnog prirodnog resursa, može se podijeliti na povučenu i potrošenu vodu. Povučena voda odnosi se na vodu koja je uklonjena iz prirodnog izvora, poput rijeke ili jezera. Veliki dio te vode vraća se u prirodu, čime se omogućava njena ponovna upotreba, zbog čega se ovi izvori često nazivaju “obnovljivima”. S druge strane, potrošena voda označava vodu koja se koristi i potom ne vraća svom izvornom mjestu, čime se trajno gubi iz prirodnog ciklusa.

Prema podacima Ujedinjenih naroda, globalna potrošnja vode pokazuje značajnu neravnotežu. Poljoprivreda dominira sa 70% ukupne potrošnje vode, dok industrija koristi 20%, a domaćinstva tek 10%. No, u industrijaliziranim zemljama ovaj omjer se mijenja u korist industrije, koja troši više od polovine dostupne vode.

Povlačenje slatke vode utrostručilo se u posljednjih 50 godina, a godišnja potražnja za slatkom vodom raste za 64 milijarde kubnih metara. Ovaj rast potražnje pokreću razni faktori, uključujući porast svjetske populacije za približno 80 milijuna ljudi godišnje, promjene u životnim stilovima i prehrambenim navikama, te rast proizvodnje biogoriva. Za proizvodnju jedne litre biogoriva potrebno je između 1.000 i 4.000 litara vode, što dodatno opterećuje vodne resurse. Istovremeno, ubrzani rast potražnje za energijom također dovodi do povećanja potrošnje vode.

U zemljama u razvoju, nedostatak čiste vode uzrokuje 80% bolesti, rezultirajući s 3 milijuna preuranjenih smrti godišnje. Posebno zabrinjavajući podatak je kako 5.000 djece dnevno umire od dijareje, bolesti koja se lako može spriječiti odgovarajućom čistom vodom i sanitarnim uvjetima.

 

Devet gradova u BiH, najvećih potrošača vode

Prema Water Action Hub-u, najveći gradovi u Federaciji Bosne i Hercegovine troše 61% ukupne potrošnje vode. Sarajevo je na vrhu s 36%, Mostar troši 10%, Tuzla 9%, a Zenica 6%. 

Poljoprivredno zemljište zauzima 11.367 km2 (43,5%), od čega je obradivo 7.184 km2. Procjenjuje se kako ukupna površina kojoj je potrebno navodnjavanje predstavlja 808 km2 (11,2%) ukupnog obradivog zemljišta, ali sadašnje procjene pokazuju kako se samo 16 km2 (0,2%) obradivog zemljišta u stvarnosti navodnjava. 

U Republici Srpskoj, najveći gradovi troše 50% ukupne vode. Banja Luka prednjači s 25%, slijede Bijeljina s 10%, Prijedor sa 7%, te Doboj i Zvornik s po 4%.

Razvidno je kako, uz malu industriju u odnosu na susjedne zemlje, te iznimno male navodnjavane poljoprivredne površine, najviše se vode potroši za osobnu potrošnju u urbanim sredinama. Upravo tu, zbog sve češćih neispravnosti kvalitete, postoji najviše prostora za prevenciju prekomjerne potrošnje i uštedu vode.