Kašnjenje plata, prekovremeni rad i uskraćena prava radnika u BiH

Kašnjenje plaća, prekovremeni rad, čekanje na ugovore, neplaćeni rad tokom praznika i slobodnih dana, te uskraćivanje prava na godišnji odmor ili rodiljski dopust i dalje su među najvećim problemima radnika u Bosni i Hercegovini. Iako su ova prava jasno definisana Zakonom o radu, poslodavci često pronalaze načine da zaobiđu zakonske odredbe, čime radnici ostaju bez svojih zakonskih prava.

Prema podacima sindikata, prosječan radnik u BiH, posebno u realnom sektoru, suočava se sa stalnim čekanjem na ugovor o radu, čestom obnovom ugovora na određeno vrijeme, radom prekovremeno zbog nedostatka radne snage, te neplaćenim radom. Uz to, godišnji odmor radnici često koriste samo kada im poslodavac to dozvoli. Sve ove prakse su u suprotnosti sa zakonom.

Zakon o radu FBiH jasno propisuje da radnik ima pravo na povećanu plaću za otežane uslove rada, prekovremeni rad, noćni rad, kao i rad na dan sedmičnog odmora, praznika ili nekog drugog zakonom određenog neradnog dana, u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Međutim, u praksi je situacija drugačija, što doprinosi masovnom odlasku radne snage iz BiH. Nažalost, malo se čini na zaštiti radničkih prava.

Velika većina građana BiH podržava ulazak u EU, videći to kao priliku za lakše zapošljavanje na Zapadu. Manje je poznato da bi približavanje EU značilo i bolju zaštitu radničkih prava unutar BiH. Euroskeptici, među kojima ima i poslodavaca u BiH, često radnike plaše pričama o “surovom kapitalizmu” u EU, dok se sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje predstavljaju kao “recidivi socijalizma” koje Europa ne priznaje.

Međutim, iskustva radnika iz BiH koji rade u članicama EU-a pokazuju da se u EU radnička prava poštuju. Poštivanje radničkih prava zajamčenih zakonom je standard koji u EU niko ne dovodi u pitanje. U taj paket spada i slobodno sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje.

Na inicijativu Europske konfederacije sindikata, Vijeće EU-a usvojilo je smjernicu o najnižoj plati, koja nalaže da najmanje 80% zaposlenih mora biti obuhvaćeno kolektivnim ugovorom. Prema riječima Biljane Škrbić, stručne suradnice za međunarodnu suradnju u Savezu sindikata RS-a za portal Srpskainfo, kompanije koje sudjeluju u javnim nabavama moraju poštovati pravo na sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje, u skladu s konvencijama Međunarodne organizacije rada.

S obzirom na to da je BiH dobila status kandidatkinje za članstvo u EU, jedan od uvjeta za pristupanje EU je poštivanje Europske socijalne povelje, koja garantira pravo na organiziranje i kolektivno pregovaranje. Poslodavci u BiH će morati promijeniti stav prema kolektivnim ugovorima i prihvatiti da se plate dogovaraju između sindikata i poslodavaca, zaključuje Škrbić.