Adnan Smailbegović: Rasteretiti realni sektor

U narednih 40 dana Vlada FBiH bi u parlamentarnu proceduru trebala uputiti set fiskalnih zakona, kojima bi se trebala smanjiti opterećenja privrede i osigurati bolji standard radnika.

Samo obećanje

To je obećao federalni ministar finansija Toni Kraljević, koji je početkom avgusta najavio da će ovi zakoni prema Parlamentu FBiH biti proslijeđeni tokom ovog kalendarskog ljeta.

Ljeto traje do 23. septembra, a u Udruženju poslodavaca FBiH još nisu upoznati s detaljima zakonskih rješenja, koja se u Vladi FBiH pripremaju, najavljuju i odlažu duže od godinu.  

– Osim nekih neformalnih informacija kako bi ti zakoni trebali da izgledaju od te neke radne grupe koja je bila prije godinu-godinu i po, mi zvanično nemamo ništa. Ne znamo kako će to izgledati, pa ne možemo ni komentirati – kaže predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović.

Iako se radi o kratkoročnoj mjeri, predstavnici poslodavaca pozdravljaju odluku kojom je u međuvremenu produžena mogućnost isplate pomoći radnicima, koja nije beznačajna.

Povećanje plaća

Smailbegović smatra preambicioznim očekivanja da ukupni fiskalni i parafiskalni nameti privredi budu prepolovljeni.

– Ja ću podsjetiti na naš prijedlog od prije dvije godine za neoporezivo povećanje plaća u iznosu od 400 KM, ali mi smo to bili planirali samo za uposlene u realnom sektoru. Javni sektor je „iz lijevog u desni džep“. Mislim da bi trebalo naći način da se realni sektor dodatno rastereti u cilju povećanja konkurentnosti. Mi je gubimo, vidite da je izvoz gotovo za devet posto pao. To je ogromno, pogotovo što se radi o industrijama koje su najpotrebnije – metalnoj, drvnoj, industriji namještaja… – ističe Smailbegović.

Kvote za strane radnike

Iako su kvote radnih dozvola za radnike iz inozemstva ove godine povećane na 6.100, problem ostaju spore i komplicirane procedure. Smailbegović tvrdi da BiH nedostaje radne snage, posebno u građevinskom sektoru, industriji ili ugostiteljstvu.

– Niko danas ne može čekati po godinu da mu završite papire. Hrvatska danas ima 180.000, a BiH 4.000 izdatih radnih dozvola. Slovenija, koja je manja od BiH, ima 100.000 stranaca – smatra Smailbegović.