Korupcija, loše pravosuđe, Milorad Dodik

State Department je objavio izvještaj o mogućnostima ulaganja u bh. privredu

Američki State Department objavio je izvještaj o investicionoj klimi u BiH za ovu godinu: U izvještaju su precizno analizirane sve oblasti koje utiču na mogućnosti ulaganja, od pravnog okvira, do političkog i sigurnosnog okruženja.

– BiH je otvorena za strana ulaganja, ali da bi uspjeli, investitori moraju prevladati značajne izazove uključujući endemsku korupciju, složene zakonske/regulatorne okvire i strukture vlasti, netransparentne poslovne procedure, nedovoljnu zaštitu imovinskih prava i slab pravosudni sistem pod neprikladnim uticajem etnonacionalističkih političkih partija i njihovih pokroviteljskih mreža. Zemlja nudi liberalan trgovinski režim, a njena pojednostavljena poreska struktura ima jednu od najnižih stopa u regionu (17 posto PDV-a i 10 posto paušalnog poreza na dohodak), ali poslodavci snose veliki teret za socijalne doprinose. Značajna migracija radne snage stvorila je izazove u zapošljavanju. Više od 550 preduzeća u državnom vlasništvu i napuhan javni sektor istiskuju privatni sektor.

Složene institucionalne, političke i teritorijalne strukture BiH komplikuju ekonomski pejzaž zemlje i odvraćaju strane investitore. Etničke tenzije su visoke dok se etnonacionalistički politički lideri bore da osiguraju ili zadrže kontrolu nad određenim institucijama. U tom kontekstu, institucije na državnom nivou su napravile mali napredak u sprovođenju neophodnih reformi za jačanje poslovnog okruženja. BiH je postala zemlja kandidat za članstvo u EU 2022. godine, a u martu 2024. godine Evropsko vijeće je odobrilo otvaranje pristupnih pregovora uz uslov da BiH ispuni određene dodatne korake. Odluka je široko priznata kao politička, a ne kao odraz značajnog napretka u neophodnim reformama. BiH nije članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

Potezi entiteta Republika Srpska da protivustavno preuzme kontrolu nad državnom imovinom i ponovljene i eskalirajuće prijetnje predsjednika RS Milorada Dodika da odvoji RS od BiH također su povećale tenzije. Ove radnje, u kombinaciji sa prijetnjama RS da će se povući iz državnih institucija i formirati paralelna entitetska tijela poput Agencije za lijekove i medicinsku opremu RS, prijete stvaranjem zakonskih nejasnoća koje dodatno komplikuju poslovno okruženje, narušavaju privredu i ometaju ulaganja. Investitori bi trebalo da sprovedu adekvatan due diligence. Ovo uključuje izbjegavanje izloženosti pojedincima i entitetima pod sankcijama SAD-a i pojašnjavanje prava vlasništva nad zemljištem i statusa sub-nacionalnih institucija kako bi se izbjeglo upletanje u potencijalno nezakonit i/ili neustavan aranžman. Pozivaju se potencijalni investitori da pročitaju pravne preglede i izjave visokog predstavnika, dostupne NA OVOM LINKU.

Privreda BiH bilježi niži nivo privrednog rasta u odnosu na konkurente u regionu. Prema procjenama Svjetske banke, očekuje se rast realnog BDP-a od 2,8 posto u 2024. godini i 3,4 posto u 2025. godini. Privreda BiH nije doživjela značajnije direktne efekte ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine i pokazuje otpornost u teškom okruženju, uz pomoć viših realnih plata, kontinuirane podrške politici, blagog oporavka privatnih investicija i turizma. Ipak, izgledi za njen ekonomski oporavak otežani su pogoršanjem spoljnog okruženja, povišenom inflacijom i strožim uslovima komercijalnog finansiranja. Prosječna stopa inflacije u BiH pala je sa 14,0 posto u 2022. na 6,1 posto u 2023. godini, ali i dalje utiče na potrošačku korpu. Očekivano usporavanje privrede u 2024. godini na izvoznim tržištima EU također predstavlja ozbiljne rizike, jer je BiH usko vezana za evropske lance vrijednosti i prvenstveno izvozi robu, a ne usluge. To bi negativno uticalo i na domaću potražnju i na doznake velike dijaspore u zemlji.

BiH također ima relativno nizak nivo direktnih stranih ulaganja (FDI). Uprkos blizini EU, napretku na njenom putu ka EU i tradicionalnim trgovinskim vezama sa zemljama EU, nivo direktnih stranih investicija je veoma nizak. Kao primarni razlozi ističu se politička trvenja i nestabilnost, slab pravosudni sistem, endemska korupcija, te složen i fragmentiran pravni i regulatorni okvir. Rascjepkana vlada u BiH nema ni kapacitet ni političku volju da se posveti pružanju adekvatnih poticaja ili dobrog okruženja za investitore. Preduzeća koja žele poslovati u cijeloj državi suočavaju se s tehničkim i administrativnim preprekama i često moraju dobiti iste licence ili dozvole u svakom entitetu i plaćati niz različitih poreza i naknada. Između 1994. i 2023. godine u BiH se slilo oko 10 milijardi dolara direktnih stranih ulaganja. Prvih pet istorijskih investitora u BiH su Austrija, Hrvatska, Srbija, Slovenija i Njemačka. Zajedno, ove zemlje predstavljaju 61 posto ukupnih zaliha SDI u BiH. Glavni historijski sektori za SDI u BiH su proizvodnja, bankarstvo, trgovina i telekomunikacije. Godišnja SDI bilježe rast u posljednjih nekoliko godina, sa približno 500 miliona dolara u 2018. na 800 miliona dolara u 2022. Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH (CBBiH), SDI u prvih devet mjeseci 2023. iznosile su 801 milion dolara, a povećana je za 23,1 posto u odnosu na isti period 2022. godine. SDI su u ovom periodu bile fokusirane na finansijske usluge, preradu hemijske industrije i obnovljive izvore energije. BiH je bogato obdarena prirodnim resursima, pružajući potencijalne mogućnosti u energetici (hidro, vjetar, solarna, zajedno sa tradicionalnom toplotom), poljoprivredi, drvnoj građi, rudarstvu i turizmu. Američke investicije u BiH su niske, a većinu američkih kompanija u BiH predstavljaju male prodajne kancelarije koje su koncentrisane na prodaju američkih roba i usluga, uz minimalna dugoročna ulaganja, navodi se u sažetku izvještaja.

U nastavku, kojeg možete pročitati NA OVOM LINKUslijedi detaljno “seciranje” svih pitanja koje utiču na investiranje u našu zemlju.