Popis na čekanju, istraga u toku, milioni u magli

Kad se ni nakon dvije i pol godine nisu uspjeli doznati rezultati popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini, niti ima izgleda da će se ikad i doznati, jer se odgovorni ne mogu dogovoriti o kriterijima tko jeste, a tko nije stanovnik, na scenu je stupilo Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine i otvorilo istragu. Namjera im je utvrditi ima li kaznene odgovornosti u cijelom procesu, za koji je utrošeno 25 milijuna eura iz državnog proračuna.

No, 15-ak dana nakon objave informacije o otvaranju istrage, iz Tužiteljstva se nije moglo doznati u kom smjeru idu istražitelji i tužitelji, a navodno su angažirani najiskusniji među njima. Nije poznato ni na koja se kaznena djela mogu odnositi propusti koje su eventualno počinili odgovorni. “Istraga je u tijeku i ne mogu govoriti o detaljima. Ovih dana bit će organizirana saslušanja dužnosnika iz državne agencije, odnosno entitetskih zavoda za statistiku, i to je sve što u ovom trenutku mogu reći”, glasio je odgovor Borisa Grubešića, glasnogovornika Tužiteljstva Bosne i Hercegovine.

Osim tih nekoliko elemenata – činjenice da je upitan višemilijunski proces, a utrošena sredstva možda propadnu, te poziva na saslušanje odgovornima, drugih informacija nema. Baš kao što nema ni podataka o mnogim detaljima iz popisa stanovništva, osim općih, doduše preliminarnih brojki. Po njima je u Bosni i Hercegovini 3.791.622 stanovnika, od čega u Federaciji Bosne i Hercegovine 2.371.603, u Republici Srpskoj 1.326.991 te u Distriktu Brčko 93.028. Navode se još podaci o kantonima, općinama i gradovima, ali ne i nacionalna struktura.

Na popisu obavljenom u jesen 2013. godine, a čiji bi rezultati trebali biti objelodanjeni do polovice ove godine, sporno je koga treba isključiti iz kontingenta prisutnog stanovništva. Iako je Međunarodna monitoring misija prošle godine predložila kriterije za utvrđivanje nerezidentnog stanovništva, predstavnici dvaju entiteta ne mogu se složiti oko tog prijedloga. I sve je prebačeno na polje politike.

U međuvremenu su se predstavnici statističkih agencija i zavoda sastajali, ali i rastajali, bez dogovora i sve je izvjesnije da objave rezultata popisa stanovništva neće ni biti. U pokušaju da se dozna koja su eventualno kaznena djela počinjena, Al Jazeera se obratila pravnim stručnjacima. Neki od njih će, doduše anonimno, reći da odgovornost mora postojati i da je treba utvrditi te kazniti one koji su prouzročili propuste, jer se mora i stvarno i simbolično poslati poruka da se tek tako ne može bacati državni novac.

Banjalučki odvjetnik Milan Romanić smatra da bi se moglo raditi o više kaznenih djela, no ključno među njima je zlouporaba položaja i ovlasti. “Uopšteno govoreći, a pozivajući se na Krivični zakon Bosne i Hercegovine, moguće je da su neka službena lica u institucijama Bosne i Hercegovine, iskoristivši svoj službeni položaj ili ne obavljajući svoju službenu dužnost, pribavili sebi ili drugom kakvu korist ili nekome drugom načinili štetu. Tako piše u zakonu”, ukazuje Romanić.

Po njemu, moglo bi se raditi i o drugim kaznenim djelima, ali bi pokušaj davanja odgovora ulazio u sferu nagađanja. Stoga vraća priču na Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine. “Mislim da ne bi trebala biti tajna zbog čega se vodi istraga, odnosno zbog kog djela. Sve ostalo predstavlja tajnu. Mislim da malo brkaju šta je tajna istraga, a šta ne”, zaključuje.

Političari uglavnom podržavaju istragu, ali pod uvjetom da se doista utvrdi je li bilo zlouporabe procesa stanovništva. U izjavama koje je davao novinarima nakon objave otvaranja istrage, Dragan Čavić, predsjednik Narodnog demokratskog pokreta i zastupnik u Narodnoj skupštini RS-a, napominje kako “ima indicija da su se ljudi lažno prijavljivali na određene adrese”. “Međutim, ukoliko će istragom biti vršen pritisak na statističke agencije, onda je sve potpuno pogrešno”, smatra Čavić.

Damir Bećirović, zastupnik Demokratske fronte u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, smatra da “definitivno postoji osnov da se istraga pokrene”. “Odgovornost svakako postoji, i u svakom slučaju bi to trebalo kazniti, ali vidimo da rijetko ko odgovara u ovoj državi, pogotovo kada se radi o javnim institucijama. Nadam se da će i kod nas doći to vrijeme kad ćemo imati transparentan rad javnih i državnih institucija, koje trebaju biti depolitizirane. Znamo da nijedan od tih direktora ne radi baš sve po svom nahođenju”, smatra Bećirović.

U Agenciji za statistiku Bosne i Hercegovine nisu mogli davati nikakve informacije. Samo su potvrdili kako ništa službeno nisu dobili iz Tužiteljstva Bosne i Hercegovine te tu temu ne mogu ni komentirati, niti davati bilo kakve izjave. Ni u Federalnom zavodu za statistiku, odnosno Republičkom zavodu za statistiku RS-a nisu mogli odgovoriti nego su za sve informacije uputili na Tužiteljstvo BiH. U međuvremenu su čelne osobe tih zavodâ saslušani u Tužiteljstvu BiH kao svjedoci.

Direktor Federalnog zavoda za statistiku Emir Kremić nije mogao ništa govoriti o okolnostima svjedočenja, dok je njegova kolegica iz Zavoda za statistiku Republike Srpske Radmila Čičković samo rekla kako je “imala zakonsku i građansku dužnost da se odazove u svojstvu svjedoka u predmetu koje je formiralo Tužilaštvo BiH, a vezano je za popis stanovništva”.