Hoće li ga iko zaustaviti: Rimac u osvetničkom pohodu blokira najveći zdravstveni sistem i ugrožava živote građana

Nakon što smo objavili detaljan izvještaj o haosu koji posljednjih mjeseci vlada na KCUS-u, Raport donosi detalje odnosno pozadinu priče čiji je jedan od glavnih aktera federalni ministar zdravstva Nediljko Rimac.

Objavili smo je KCUS trenutno u svojevrsnom vakuumu, da funkcionira na osnovu pravnih improvizacija još uvijek privremenog Upravnog odbora, da nedostaje lijekova, stotine radnika… A sve dijelom koči i Rimac.

Zašto? Donosimo nove detalje:

Imenovanje Stručnog vijeća Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, ponovo je blokirano, a prema saznanjima Raporta glavni krivac zašto još uvijek nije imenovano ovo važno tijelo je Nediljko Rimac, ministar zdravstva FBiH. Na ovaj način Rimac opstruira i donošenje važnih odluka u oblasti lijekova, naročito onih s esencijalne liste čime ugrožava živote pacijenata!

Kako saznaje Raport, Vijeće ministara BiH vratilo je listu kandidata za članove ovog vijeća Ministarstvu civilnih poslova BiH, jer je ministar Rimac za te pozicije kandidirao svog savjetnika i njemu bliske osobe koje bi mogle biti u sukobu interesa.

Riječ je o Rimčevim kandidatima Nedimu Hrelji, Zoranu Šantiću i Ivanu Ćosiću, o čemu je Raport već pisao.

Sporno je što je Zoran Šantić savjetnik ministra Rimca, dok je Nedim Hrelja bivši direktor JU Apoteke Sarajevo, za kojeg naši sagovornici tvrde da je trenutno vlasnik firme koja ima veze s lijekovima i medicinskim sredstvima. Tako je i imenovanje Hrelje bilo sporno jer je u potencijalnom sukobu interesa. I Ivan Ćosić je blizak Rimcu.

Rimac se sveti koalicionim partnerima, a ispaštaju pacijenti

Rimac je kako tvrde naši izvori ogorčen zbog toga što nije uspio ‘progurati’ svoje kandidate preko kojih je namjeravao imati uticaj i kontrolu u Vijeću i sada se sveti svojim koalicionim partnerima u vlasti opstrukcijom kompletnog zdravstvenog sistema u FBiH, ali i u BiH.

On sad ne želi dostaviti imena novih kandidata za članove Stručnog vijeća i taj proces je ponovo zakočen i vraćen na početak.

Inače, Stručno vijeće ima sedam članova. Po tri kandidata Ministarstvu civilnih poslova BiH, koje listu kandidata prosljeđuje dalje Vijeću ministara na usvajanje, predlažu entitetska ministarstva zdravstva, a jednog člana predlaže Distrikt Brčko.

Raport saznaje da su i Ministarstvo zdravstva RS i Distrikt Brčko dostavili svoje prijedloge, a da se još čekaju imena novih kandidata iz Federalnog ministarstva zdravstva koje Rimac ne želi dostaviti.

Iz Ministarstva civilnih poslova BiH za Raport su potvrdili da je procedura imenovanja Stručnog vijeća u toku, ali nisu govorili o razlozima zašto ovaj proces traje još od marta prošle godine.

“Imenovanje Stručnog vijeća Agencije za lijekove je u proceduri. Ministarstvo civilnih poslova je u skladu sa zaključkom Vijeća ministara BiH, zatražilo od nadležnih zdravstvenih vlasti entiteta i Distrikta Brčko da dostave svoje prijedloge za imenovanje članova Stručnog vijeća Agencije za lijekove i medicinska sredstva. Nakon što imenovanja budu kompletirana, ovo Ministarstvo prijedlog imenovanja uputit će Vijeću ministara na usvajanje”, naveli su iz Ministarstva civilnih poslova za Raport, dodavši da će prethodni saziv tog tijela raditi do donošenja odluke o imenovanju novog Stručnog vijeća.

A aktuelnom sazivu Stručnog vijeća mandat je istekao još 2022. godine i prema ranijim informacijama za Raport iz ALMS-a oni rade u krnjem i tehničkom sastavu i ne mogu uraditi poslove od izuzetne važnosti prije svega za oboljele u BiH, a naročito u FBiH čiji životi zavise od lijekova s esencijalne liste.

Naime, Stručno vijeće regulatorno, savjetodavno i kontrolno tijelo i nadležno je za utvrđivanje prijedloga politike lijekova i medicinskih sredstava u cijeloj BiH.

Ovo vijeće obavlja i nadzor nad cjelokupnim radom i poslovanjem Agencije, a učestvuje i u izmjenama zakonskih propisa iz oblasti lijekova i medicinskih sredstava.

Zadatak Stručnog vijeća Agencije je i izrada prijedloga esencijalne liste lijekova, koje u FBiH trenutno kreiraju kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja.

Da se imenuje ovo vijeće ono bi moglo uraditi prijedlog esencijalne liste lijekova na nivou BiH i uputiti ga Vijeću ministara na usvajanje, a u slučaju nestašice lijekova na toj listi mogla bi se uraditi zamjenska lista, što je opet posao tog vijeća.

Blokade utiču i na rad Komisije za lijekove

Rimac blokiranjem imenovanja Stručnog vijeća blokira i imenovanje
komisija u Agenciji za koje Vijeće direktoru daje saglasnost, a koje su nadležne za veoma važne procese na putu dolaska lijekova do pacijenata.

Prije svega riječ je o Komisiji za lijekove, ali ništa manji značaj nije ni Komisije za medicinska sredstva, Komisije za klinička ispitivanja ili Komisije za farmakopeju.

Kao i Stručnom vijeću, tako je i svim tim komisijama istekao mandat i faktički čitava Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH uprkos radi u tehničkom kapacitetu.

To je posebno problematično s aspekta djelovanja Komisije za lijekove, koja između ostalog ocjenjuje dokumentaciju o kvalitetu, bezbjednosti i djelotvornosti lijeka koja je priložena u postupku pribavljanja dozvole za stavljanje lijeka u promet, njene obnove i izmjene, a Komisija za lijekove predlaže Stručnom vijeću Agencije listu esencijalnih lijekova BiH.

Imajući u vidu ove jasno propisane procedure, jasno je da su bez imenovanja novog Stručnog vijeća Agencije blokirani procesi od kojih najviše štete imaju svi građani ove zemlje, a ponajviše pacijenti.

No, uz opstrukcije Rimca i imajući u vidu ranija iskustva u ovoj oblasti, pitanje je koliko politike u BiH uopšte žele urediti stanje u ovoj oblasti i doprinijeti boljoj zdravstvenoj zaštiti stanovništva.

Tržište ‘teško’ stotine miliona maraka

Godinama su se političke stranke borile da u ovo Vijeće imenuju svoje kadrove preko kojih su određivali i kontrolisali tržište lijekova u BiH na kojem se na godišnjem nivou obrnu stotine miliona maraka.

Lični utjecaj i svoje kadrove u ovom vijeću očigledno po svaku, pa i cijenu života građana ove zemlje želi imati i Nediljko Rimac. Rimac i HDZ 1990 poziciju ministra zdravstva dobili su kao nagradu za podršku aktuelnoj parlamentarnoj većini u FBiH, ali on se pokazao izuzetno nezainteresiranim za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti, a koji direktno utiču na zdravlje i živote ljudi u FBiH.

Raport saznaje da se Rimac na poslu pojavi ili jednom sedmično ili jednom u 15 dana, što je skandalozno i zapanjujuće pogotovo u situaciji dok je zdravstveni sistem u FBiH ‘na aparatima’.
Izgleda da ministar Rimac svoju poziciju koristi najviše kako bi sebi bliske ljude imenovao na neke funkcije, a s druge strane blokirao imenovanja koja ne odgovaraju njemu i politici njegove stranke.

Rimac ne odgovara ni na upite medija, rijetko se pojavljuje u javnosti i ignoriše sve probleme koje bi kao ministar trebao rješavati.

Javnost ne zna ni da li Vlada FBiH na čelu s Nerminom Nikšićem poteže pitanje odgovornosti ministra Rimca za brojne blokade u zdravstvenom sistemu.

Sve to frustira građane koji se osjećaju bespomoćnima i nemoćnima da se izbore s ogromnom neodgovornošću naspram onog najvrjednijeg, a to su zdravlje i životi koji u ovoj zemlji nikada nisu bili ‘jeftiniji’.

Zna se da je prošla vlast ‘pala’ velikim dijelom i zbog odnosa njihovih kadrova na pozicijama u zdravstvenim ustanovama prema uposlenima i pacijentima, a ovoliki nedostatak empatije donosioca odluka u zdravstvu prema oboljelima, građani sigurno neće zaboraviti ni kada na narednim izborima budu birali nove predstavnike u vlasti.