Je li ‘razdruživanje’ povod za reakciju Tužilaštva BiH?

Dokument o takozvanom razdruživanju, u parlamentarnoj je proceduri entiteta Republika Srpska. Narodna skupština bi se o njemu u narednom periodu trebala očitovati. Iako je nazvan tek Informacijom o potrebi regulisanja odnosa između dva entiteta, iz Federacije kažu, nije riječ o bezopasnom pamfletu, nego o nečemu čime bi se pozabaviti trebalo i državno Tužilaštvo.

Kako je najavio, tako je i učinio. Milorad Dodik izlobirao je preko grupe narodnih poslanika skoru raspravu o razdruživanju, u informaciji dostavljenoj na 13 stranica. Očekivano, iz Federacije kažu, Narodna skupština i zvanično kreće ka rušenju ustavnog poretka države Bosne i Hercegovine.

Šerif Špago, zastupnik SDA u PSBiH:

“Svi su svjesni da bilo kakvo izdvajanje bilo kojih dijelova iz BIH ne može biti mirno i da je to praktično prizivanje nekih aveta prošlosti o kojima ne bih danas želio govoriti. Smatram da prije svega svjedoci potpisnici DMS na čelu sa SAD moraju podhitno preduzeti mjere.”

Sjedinjene Američke Države su poduzele mjere. Sankcije protiv kompanija i pojedinaca u Republici Srpskoj, nikad snažnije. A postoje najave i o novim. Razdruživanje je iznenadilo i Dodikove koalicione partnere, samo dan nakon, kako su ga nazvali, konstruktivnim sastankom u Mostaru na kojem je dogovoreno usvajanje budžeta.

Predrag Kojović, zastupnik NS u PSBiH:

“Oni će se morati u jednom trenutku odlučiti hoćemo li raditi zajedno na evropskom putu ili oni žele da guraju taj, ja unaprijed kažem, propali i vrlo skupo propali projekat secesije”.

Dok u Federaciji Dodikovovu separatističku politiku, uglavnom doživljavaju ozbiljno, opozicija iz entiteta Republika Srpska, opet sve vidi kao novu predstavu za javnost i preuranjenu kampanju.

Mladen Bosić, zastupnik SDS u PSBiH: 

“Mislim da je to još jedan u nizu dokumenata koji će ostati mrtvo slovo na papiru, ali će poslužiti da se podignu tenzije pred ove izbore, da se otvore novi strahovi ili da se probude stari strahovi koji su postojali među građanim, bez ikakve namjere da se nešto pozitivno promijeni.”

Ipak, ukoliko Narodna skupština Informaciju o potrebi regulisanja odnosa između dva entiteta i usvoji, a Dodik kao predsjednik Republike Srpske, sve ovjeri svojim potpisom, prilika je to za ozbiljnu reakciju Tužilaštva BiH, smatraju mnogi.

Samira Degermendžić, novinarka:

“Jednostavno da primjene član 156. Krivičnog zakona BiH koji u stavu 1 jasno predviđa šta treba i kako treba postupiti u ovim situacijama. Ja sam danas uputila jedan takav upit Tužilaštvu BiH hoće li reagirati, jesu li imali uvid u taj dokument i ima li elemenata kršenja Krivičnog zakona, a vidimo da ima to je jasno i laiku kad isčita.”

Kazna za, pa i pokušaj, rušenja ustavnog poretka može biti i potpuna zabrana obnašanja fukncija. No, i u ovom slučaju se može otvoriti pitanje kako procesuirati kolektiv. Mnogi kažu, teško, ali nije nemoguće. U posljednje odluke Narodne skupštine uključio se i Visoki predstavnik. U pismu predsjedniku, Nenadu Stevandiću, napominje:

“S obzirom na problematične elemente Deklaracije, njeno usvajanje u parlamentu entiteta Republike Srpske predstavljalo bi zvanični akt koji bi doveo u pitanje obaveze i obaveze Republike Srpske prema Dejtonskom sporazumu”.

Ovo vlasti u Republici Srpskoj nije pretjerano zabrinulo. Potvrdio je Stevandić i da je u posjeti Narodnoj skupštini danas bio šef banjalučke kancelarije OHR, Laslo Markus.

Nenad Stevandić, predsjednik NSRS:

“Stiglo mi je juče pismo Schmidta, ali ja njega ne smatram visokim predstavnikom. A šta je htio šef kancelarije OHR? Ja ga nisam sreo ali njemu nije zabranjen ulazak u NSRS, jedno je Kancelarija OHR a drugo nedostatak legitimiteta Schmidta.”

Upozorenja međunarodne zajednice, snažne američke sankcije, blokiranje sredstava za infrastrukturne projekte u Republici Srpkoj, nije usporilo nastojanja vladajućih da slabe institucije države. Stevandić je tako poručio kako neće mijenjati politiku, nego će se morati mijenjati one politike koja, kaže, ugrožavaju Republiku Srpsku.

N1