Šta je sve, osim ideje, potrebno za uspješnu mladu firmu u BiH

Problem velike stope nezaposlenosti kod mladih ljudi u BiH je opće poznata stvar. Vlasti u našoj zemlji, kao i razne strane organizacije, kompanije uključene su u rješavanje ovog problema. Nezaposlenost među omladinom nije samo problem naše zemlje, značajno je izražen i u EU.

Kao jedno od rješenja samozapošljavanja omladine posljednjih godina predstavlja i „startup“. Startup u principu znači pokretanje sopstvene poslovne ideje. Obično se radi o maloj kompaniji sa jednim ili dva zaposlenika, koji imaju ideju ili inovaciju i žele je ponuditi tržištu.

Startup je zamišljen tako da mladi ljudi zaposle sami sebe umjesto da posao traže kod poslodavca. Većina startupova u BiH su uglavnom u informatičkom sektoru i u marketingu. Ipak, mnogo je toga što utječe na uspjeh poslovne ideje i čak devet od deset startupa u BiH propadne.

Kako je za Faktor pojasnio outsourcing manager u firmi Networks d.o.o. iz Sarajeva Amar Pljevljak, veliki razlog propasti firmi je loš tim koji vodi cijeli projekat.

– Može se desiti da oni izbace neki proizvod u pogrešno vrijeme na tržištu. Primjerice Walt Disney nije mogao dobiti posao u novinama jer nije bio maštovit, a kasnije se zna kako je uspio. Henry Ford je dva puta propao, prije nego je izgradio korporaciju Ford. Istrajnost igra veliku ulogu kada se sa nekim proizvodom izađe na tržište – naveo je Pljevljak.

Naveo je da marketing kao i odnos sa klijentima i kupcima također su bitni elementi uspjeha.

– Kompanija bi trebala imati novac za prvih godinu da plati sve troškove i plaće radnika. Tu su i kritike koje se upute firmi ili projektu – spomenuo je Pljevljak.

Najpoznatiji startup svakako je Uber, a njegova vrijednost danas premašuje 19 milijardi dolara.

Prema Pljevljakovim riječima, u BiH ima nekoliko uspješnih startup firmi u IT sektoru, koje su stekle određeni broj klijenata, polako rade, razvijaju se i šire se.

Ukoliko imaju dobru poslovnu ideju koja može donijeti profit, startup firmama lako je naći investitora koji bi na principu zajedničkog ulaganja dao im novac na početku za realizaciju ideje, a kasnije zajedno dijele profit.

Ipak, činjenica da devet od deset ovih firmi u BiH prestane s radom, tjera investitore da budu pažljiviji sa ulaganjem, kome i kako se daje novac.

– U našoj firmi Networks imamo mentore koji pomažu i usmjeravaju vlasnike startupova gdje da traže investitore, kome da se obrate, kako da vode i razvijaju svoju ideju i kako da uspiju. Uskoro krećemo sa „startup akceleratorom“ koji će ubrzati razvoj ovih firmi i pomoći mladim ljudima u realizaciji ideja – izjavio je Pljevljak.

(Faktor.ba)