Fizičke osobe u BiH imaju pravo uvoza nekomercijalne robe do 300 KM

Bosanskohercegovački građani sve više koriste internet za kupovinu različitih proizvoda, ali se suočavaju s brojnim izazovima i ograničenjima koji često otežavaju ili čak onemogućuju ovu vrstu trgovine. Iako se na prvi pogled čini da je online kupovina jednostavna i efikasna, stvarnost je često drugačija, posebno zbog geografskog položaja BiH i specifičnih ekonomskih okolnosti.

Prema ranijim podacima Eurostata , 38% građana BiH koristi internet za kupovinu, s tendencijom da većina preferira domaće trgovce. Ovo nije iznenađujuće s obzirom na brojne prepreke s kojima se građani suočavaju prilikom naručivanja robe iz inozemstva.

Jedan od ključnih problema su složene carinske procedure i administrativne barijere. Većina online trgovina ne nudi mogućnost jednostavnog i povoljnog slanja roba u BiH zbog visokih naknada za isporuku izvan lokalnog tržišta. Osim toga, česti su problemi s dvostrukim oporezivanjem i neizvjesnostima prilikom isporuke, što dodatno otežava proces.

Regulativa BiH strogo regulira uvoz određenih proizvoda kao što su lijekovi, medicinska oprema te određene vrste suplemenata. Fizičke osobe nemaju dozvolu za uvoz ovih proizvoda bez odgovarajućih dozvola koje izdaje Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH. Ovo ograničenje često frustrira građane koji pokušavaju nabaviti određene proizvode putem interneta, ali se suočavaju s zakonskim preprekama.

Prema pravilima, fizičke osobe imaju pravo uvoza nekomercijalne robe do određene vrijednosti, ali postoje stroga pravila vezana za vrstu robe kao što su alkohol, parfemi, duhan i slično. Često nedostatak ispravne dokumentacije ili faktura može dovesti do problema s carinskim pregledima i vraćanja pošiljki.

Još jedan čest problem su inspekcijski pregledi koje naručena roba može proći pri ulasku u zemlju. Veliki dio pošiljki podvrgnut je detaljnim pregledima, a nedostatak jasnih dokaza o svrsi i vrijednosti pošiljke može dovesti do zastoja ili čak vraćanja pošiljke pošiljatelju.