Da li tražite račun kada nešto kupujete? Da li imamo kolektivnu svijest o tome u BiH

Pitanje traženja računa pri kupovini proizvoda ili usluga često se zanemaruje u svakodnevnom životu građana Bosne i Hercegovine. Iako je izdavanje računa zakonska obaveza svakog trgovca, mnogi potrošači ne traže račun, što otvara prostor za razne oblike poreznih utaja i negativno utiče na ekonomiju zemlje.

Razumijevanje kolektivne svijesti građana o ovom pitanju može pomoći u promicanju odgovornijeg ponašanja i jačanju fiskalne discipline.

Kolektivna svijest i stavovi

Kolektivna svijest građana Bosne i Hercegovine o traženju računa pri kupovini varira. Mnogi građani nisu svjesni važnosti ovog čina, dok drugi smatraju da je to nebitno ili neugodno. Neki od najčešćih razloga za ne traženje računa uključuju:

1. Nedostatak informisanosti: Mnogi građani nisu dovoljno informisani o važnosti traženja računa i kako to može doprinijeti ekonomiji. Edukacija o tome kako fiskalizacija pomaže u borbi protiv sive ekonomije i povećava državne prihode mogla bi povećati svijest među potrošačima.
2. Kulturni faktori: U nekim dijelovima Bosne i Hercegovine postoji opće prihvaćen stav da je traženje računa nepotrebno, posebno u manjim trgovinama ili na pijacama. Ovaj stav često proizlazi iz kulturnih i društvenih normi koje se prenose generacijama.
3. Povjerenje u trgovce: Postoji određeni nivo povjerenja između potrošača i lokalnih trgovaca, što rezultira manjim insistiranjem na izdavanju računa. Potrošači često vjeruju da će trgovci ispoštovati zakon bez njihovog insistiranja, što nije uvijek slučaj.

Posljedice ne traženja računa

Ne traženje računa ima višestruke negativne posljedice:

1. Gubitak državnih prihoda: Kada trgovci ne izdaju račune, to često znači da ne prijavljuju sav prihod, što dovodi do smanjenja poreznih prihoda. Ovi prihodi su ključni za financiranje javnih usluga poput obrazovanja, zdravstva i infrastrukture.
2. Povećanje sive ekonomije: Ne izdavanje računa doprinosi rastu sive ekonomije, što stvara nelojalnu konkurenciju i otežava poslovanje poštenim poduzetnicima koji ispunjavaju svoje zakonske obaveze.
3. Nedostatak zaštite potrošača: Račun je dokaz o kupovini koji je neophodan u slučaju reklamacije ili povrata robe. Bez računa, potrošači su lišeni ovog važnog sredstva zaštite svojih prava.

Kako poboljšati kolektivnu svijest?

Poboljšanje kolektivne svijesti o važnosti traženja računa zahtijeva koordinisane napore svih društvenih segmenata:

1. Edukacija i informisanje: Potrebno je provoditi kampanje koje će educirati građane o važnosti traženja računa i kako to direktno utiče na poboljšanje javnih usluga. Škole, mediji i nevladine organizacije mogu igrati ključnu ulogu u ovim inicijativama.
2. Podrška vlasti: Vlada treba pojačati inspekcijske kontrole i osigurati dosljedno provođenje zakona o fiskalizaciji. Kazne za trgovce koji ne izdaju račune trebaju biti strože i dosljedno primjenjivane.
3. Promocija odgovornog ponašanja: Kroz razne kampanje i inicijative, treba promovisati odgovorno ponašanje potrošača, uključujući važnost traženja računa. Primjeri uspješnih kampanja iz drugih zemalja mogu poslužiti kao inspiracija.

Zaključak

Traženje računa pri kupovini nije samo pravna obaveza trgovaca, već i odgovornost potrošača. Jačanje kolektivne svijesti o ovoj temi može značajno doprinijeti smanjenju sive ekonomije, povećanju državnih prihoda i zaštiti prava potrošača. Samo zajedničkim naporima možemo izgraditi odgovornije i transparentnije društvo u Bosni i Hercegovini.