Promjena koju uvodi sve veći broj zemalja: Trebaju li maloljetnici glasati na izborima u BiH

Više od milion mladih u Njemačkoj moglo je glasati na nedavno održanim izborima za Evropski parlament. 

Osim Nijemaca, na ovogodišnjim izborima za Evropski parlament u Njemačkoj, Austriji, Belgiji, Malti i Grčkoj prvi put su pravo glasa imale osobe ispod 18 godina. 

U Grčkoj je starosna granica spuštena na 17 godina, a u preostale četiri zemlje na 16.

Evropska praksa

Već godinama širom demokratskog svijeta postoje kampanje u kojima se zagovara da se mladim ljudima omogući pravo glasa već od 16. godine.

Ipak, u vrlo malom broju zemalja je ovakva mjera na sceni.

U Evropi su samo Austrija i Njemačka (ali samo za pokrajinske i izbore za EU parlament) omogućile svojim građanima da glasaju sa 16 godina (dok je to moguće i u Škotskoj i Velsu za njihove parlamente te lokalne izbore).

Stoga, otvara se pitanje da li bi ovakvu mjeru trebalo primijeniti i u Bosni i Hercegovini.

Da stvar bude bolja, da bi se to kod nas omogućilo, nisu potrebne neke obimne zakonske ili ustavne reforme. Neophodna je izmjena propisa.

Ipak, nije poznato da je u BiH za sada iko javno pokrenuo ovo pitanje ili se zalagao da se prag za glasanje spusti na 16 godina.

Slaba izlaznost

U BiH tradicionalno bilježimo slabu izlaznost mladih ljudi na izbore.

Razočarenje mladih glasačkom kutijom važno je jer je glasanje navika: oni koji to ne prihvate, mladi možda nikad neće ni početi glasati. To bi moglo dovesti do sve nižih stopa učestvovanja u nadolazećim desetljećima, smanjujući legitimitet vlada u začaranoj spirali u kojoj slab odziv hrani skepticizam prema demokratiji, i obrnuto.

Razočarenje ima mnogo uzroka. Mladi gledaju na glasanje kao na izbor, a ne kao dužnost (ili, zapravo, privilegiju). Politički aktivni imaju tendenciju voditi kampanju o pojedinačnim temama, a ne za određenu stranku. Političari se sve više dodvoravaju starijim biračima – ne samo zato što je vjerovatnije da će glasati već i zato što čine sve veći udio biračkog tijela. Mnogi mladi ljudi vide izbore kao igru koju ne mogu dobiti. Ne čudi stoga što mnogi od njih odustaju od glasanja.

Snose teret

Niža dob za glasanje ojačala bi glas mladih i signalizirala da su njihova mišljenja važna. Na kraju krajeva, oni će snositi najveći teret klimatskih promjena i servisirati dug kojim su plaćene beneficije u kojima danas uživaju starije osobe, poput penzija i zdravstvene zaštite. 

Iznad svega, pomoglo bi garantirati ponudu mladih glasača potrebnih za očuvanje vitalnosti demokratije. Uvedite ih u sistem rano i oni će izrasti u bolje građane.

Glasanje sa 16 godina olakšalo bi iniciranje novih građana u građanski život. 

Avaz