ZENICA: Građani šetnjom obilježili 31. maj – Dan bijelih traka

Danas se obilježava 31. maj – Dan bijelih traka, dan kojim se podsjeća na segregaciju i početak kampanje etničkog čišćenja i stradanja Bošnjaka Prijedora.

U Zenici je danas na dostojanstven način šetnjom kroz grad obilježen 31. maj – Dan bijelih traka.

Vlasti bosanskih Srba su na današnji dan 1992. godine putem lokalne radio stanice izdale naredbu da svi nesrbi u Prijedoru označe svoje kuće bijelim plahtama, a po izlasku iz kuće istaknu bijelu traku oko ruke.

Ovo je bio jedan u nizu poteza ponižavanja, maltretiranja i psihološkog ubijanja civilne populacije koja je većinom završila u zloglasnim logorima kao što su Omarska, Keraterm i Trnopolje – mnogi od njih su mučeni, zlostavljani i ubijeni dok se za određenim brojem još uvijek traga.

Po prvi put od 1939. i nacističkog proglasa po kojem su poljski Jevreji morali nositi bijele trake sa plavom Davidovom zvijezdom oko rukava, članovi jedne etničke ili religijske grupe su na ovaj način bili obilježeni za istrebljenje.

Članovi Evropske posmatračke misije su posvjedočili da su čak u avgustu 1992. tokom posjete selima oko Prijedora u kojima su živjeli i Srbi i Muslimani vidjeli bijele zastave na muslimanskim kućama da bi se mogle razlikovati od srpskih. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je rezultate kampanje progona nesrpskog stanovništa koja je uslijedila uporedio sa genocidom.

U ovoj strateškoj kampanji etničkog čišćenja ubijeno i protjerano oko 50 hiljada osoba iz Prijedora i okoline. Kroz logore Keraterm, Omarska, Trnopolje i još 54 mjesta zatočenja u nečovječnim uvjetima torturu je prošlo nekoliko desetina hiljada djece, žena i muškaraca, bošnjačke, hrvatske i druge nesrpske nacionalnosti.

Prema zvaničnim informacijama iz udruženja žrtava, u Prijedoru je ubijeno 3.173 civila, dok je 31.000 ljudi bila zatočena u logorima u okolini Prijedora. Istraživačko dokumentacijski centar iz Sarajeva navodi da je od 1991. do 1995. u direktnim vojnim akcijama ubijeno ili nestalo 5.209 građana Prijedora, od toga 4.093 Bošnjaka, 898 Srba te 182 Hrvata.