Dodik tražio pomoć Vučića za “razdruživanje”, neće biti zadovoljan odgovorom

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u petak da mir mora da se sačuva “po svaku cijenu”, reagujući na najavu Vlade bh. entiteta Republika Srpska (RS) da će da sačini sporazum o mirnom razdruživanju u Bosni i Hercegovini, koji će da predloži drugom bh. entitetu, Federaciji BiH.

Sjednica Vlade RS-a na kojoj je to saopšteno održana je u četvrtak, 23. maja, uoči zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih naroda tokom kojeg je usvojena Rezolucija o genocidu u Srebrenici.

“Ja ne mogu to da komentarišem, on (predsjednik bh. entiteta RS, Milorad Dodik) zna poziciju Republike Srbije i poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma”, kazao je Vučić gostujući na TV Prva, prenosi RSE.

“On neka razgovara sa njima u Sarajevu”

Dodik je na konferenciji za novinare 23. maja, između ostalog, kazao da će na “Saboru srpskog naroda” koji bi trebalo da bude održan u Beogradu 8. juna, tražiti podršku od rukovodstva Srbije u vezi sa “razdruživanjem” RS-a i FBiH.

Vučić je najavio je da će sa Dodikom razgovarati o tome.

“Mi moramo da sačuvamo mir po svaku cijenu gotovo i moramo da razgovaramo sa Bošnjacima. On neka razgovara sa njima u Sarajevu, ja u ovom trenutku nisam u stanju, da budem iskren, vjerujem da ću za neko vrijeme biti u stanju”, rekao je.

Ocijenio je da ono što su inicijatori Rezolucije o genocidu u Srebrenici “postigli” jesu “podjele i dodatna mržnja, ponovo otkopani rovovi, ponovo otvorene rane”.

“Zato to moramo da zatvaramo, zato ću da idem da razgovaram sa Bošnjacima ovdje (u Srbiji), zato nam ne treba nikakav sukob”, dodao je Vučić.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija je na sednici 23. maja usvojila Rezoluciju kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici i osuđuju negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

U Rezoluciji se ne pominje nijedan narod, niti država

Za Rezoluciju u Skupštini UN-a glasale su 84 države, protiv je bilo 19, dok je 68 bilo suzdržanih.

Uprkos presudama međunarodnih sudova, zvanični Beograd negira da je u Bosni i Hercegovini u julu 1995. godine počinjen genocid, a ubistvo više od 8.000 bošnjačkih civila naziva “strašnim zločinom” ili “masakrom”.

Državni vrh Srbije je u više navrata ocijenio da je Rezolucija o Međunarodnom danu komemoracije i sjećanja na genocid u Srebrenici politička deklaracija kojom se želi staviti kolektivni pečat na čelo jednog naroda.

Međutim, u Rezoluciji se ne pominje nijedan narod, niti država.