Šta je uzrok ekstremnih vremenskih prilika u 2024. godini?

Klimatske promjene vjerojatno potiču porast ekstremnih vremenskih dešavanja širom planete. To bi mogao biti zabrinjavajući znak za ono što dolazi.

Poplave i valovi vrućine širom Afrike, poplave u južnom Brazilu, suša u Amazoniji i ekstremne vrućine u cijeloj Aziji, uključujući Indiju: vijesti su ove godine pune alarmantnih priča o vremenskim nepogodama, i to s dobrim razlogom.

Do sada je 2024. bila posebno loša kada je riječ o ekstremnim vremenskim uvjetima, sa sušama, ekstremnim vrućinama i poplavama koje su uzrokovale ozbiljnu štetu po zdravlje i egzistenciju, navodi Svjetska meteorološka organizacija (WMO).

“Gotovo svaka regija u svijetu se suočila sa ekstremnim vremenskim i klimatskim događajima različite prirode”, rekao je za DW stručnjak za klimu WMO-a Alvaro Silva.

I dok se svaki pojedinačni ekstremni vremenski događaj ne može pripisati klimatskim promjenama, oni postaju sve vjerojatniji i sve su intenzivniji zbog emisija stakleničkih plinova koje nastaju izgaranjem ugljena, nafte i plina.

Prošle je godine na sjevernoj hemisferi je zabilježeno najtoplije ljeto u proteklih 2000 godina, a globalno je 2024. na putu da bude još toplija.

Koja je veza između klimatskih promjena i vremena?

Klimatske promjene povećavaju isparavanje i uzrokuju više vodene pare u atmosferu. To uzrokuje intenzivnije padavine i poplave u nekim područjima, te ekstremnije suše u drugima. Toplije temperature oceana intenziviraju klimatske obrasce, dok više ukupne temperature dovode do češćih valova vrućine.

To ima razarajuće posljedice u globalnim vremenskim obrascima, što rezultira različitim efektima širom planeta.

“Nije samo učestalost i intenzitet ono o čemu se obično čuje, već i promjene u tajmingu i trajanju ovih ekstrema”, rekao je Alvaro.

“Više ne znamo što je normalno u klimi, jer vidimo sve veći trend ekstremnih događaja“, kaže on.

Koji su ekstremni vremenski uvjeti uzrokovani klimatskim promjenama, a koji nisu?

Utjecaj klimatskih promjena vidljiv je kada se promatraju dugoročni vremenski trendovi, ali određivanje njihove uloge u specifičnim vremenskim pojavama postalo je moguće tek nedavno.

DW je analizirao tri velika vremenske pojave ove godine kako bi vidio jesu li klimatske promjene odlučujući faktor.

Postoji li veza između klimatskih promjena i vrućina u Indiji?

U aprilu i u maju, Indija je, skupa s mnogim dijelovima Azije, bila pogođena ekstremnim vrućinama.

U dijelovima Indije zabilježena je temperatura od 47 stepene celzijusa, što je dovelo do smrti i širenja siromaštva. Ekstremne vrućine su čak dovele u pitanje odaziv birača na indijskim izborima.

Nekoliko političara, dužnosnika zaduženih za provedbu izbora i voditelja kampanja navodno se razboljelo zbog vrućine, uključujući federalnog ministra cesta koji se srušio na pozornici.

“Više od 900 miliona glasača treba izaći na otvoreno i čekati u redu… sate i sate pod suncem”, rekla je Leena Rikkila Tamang, azijska direktorica IDEA-e, prodemokratske nevladine organizacije sa sjedištem u Švedskoj. „Vidimo jasan pad odaziva birača u usporedbi s izborima 2019. godine“, kaže ona.

Toplinski val bio je 45 puta vjerojatniji zbog klimatskih promjena i bio je za 0,85 stepeni celzijusa topliji nego što bi inače bio, navodi World Weather Attribution (WWA). WWA je inicijativa naučnika koji istražuju jesu li i u kojoj mjeri klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem igrale ulogu u nedavnim ekstremnim vremenskim pojavama.

“Apsolutno nema sumnje da će sve dok nastavljamo sagorijevati fosilna goriva i, prema tome, povećavati koncentraciju stakleničkih plinova u atmosferi, ovi toplinski valovi postajati sve češći, ozbiljniji i dužeg trajanja”, kaže za DW, Friederike Otto, šef WWA.

Štete uzrokovane ekstremnim vremenskim uvjetima ovise o ranjivosti stanovništva. Čak i naizgled mali porast od 0,85 stepeni celzijusa može uzrokovati veliku štetu.

“U zemljama poput Indije i drugim dijelovima južne Azije gdje puno ljudi radi na otvorenom, mnogo su izloženiji i ranjiviji čak i na relativno male promjene ekstremne vrućine”, rekao je Otto.

Jesu li klimatske promjene igrale ulogu u poplavama u Brazilu?

Više od 100 ljudi poginulo je u razornim poplavama u južnoj brazilskoj državi Rio Grande do Sul, dok je nastala šteta u milijardama dolara.

Gotovo 1,5 milijuna ljudi je raseljeno, što je navodno najveći slučaj klimatske migracije u zemlji. Državna vlada čak razmatra premještanje cijelih gradova kako bi izbjegla buduće katastrofe.

Neki naučnici su već ukazali na efekte klimatskih promjena, poput stalnog zagrijavanja uzrokovanog El Ninom, kako bi objasnili poplave. Ranjivost također igra vrlo značajnu ulogu u šteti uzrokovanoj poplavama, a neki inženjeri ukazuju na nedovoljnu pripremljenost i probleme s infrastrukturom.

Jedna studija, koju je objavila francuska grupa Laboratoire des Sciences du Climat et de l’Environnement, je zaključila da se obilne padavine koje su dovele do poplava uglavnom mogu pripisati klimatskim promjenama koje su uzrokovali ljudi.

WWA trenutno radi na vlastitoj studiji, ali Otto kaže da su prethodne poplave u zemlji bile jasno povezane s klimatskim promjenama.

Jesu li klimatske promjene pogoršale nedavne tornade u SAD-u?

Sjedinjene Države ove su godine bile suočene sa velikim brojem tornada.

Tokom četiri dana više od 100 tornada pogodilo je srednji zapad i Velike nizine, “prouzrokovavši značajnu štetu i gubitak života”, naveli su dužnosnici.

Nacionalna meteorološka služba u Omahi, Nebraska, zabilježila je rekord izdavanjem 48 upozorenja na tornado u jednom danu.

Ali uzroke tornada nevjerojatno je teško utvrditi zbog njihove malog opsega. Studije atribucije klimatskih promjena najbolje funkcioniraju na događajima velikih razmjera, kao što su ekstremne vrućine, ekstremne hladnoće i suše.

S izuzetkom tropskih ciklona u sjevernom Atlantiku, klimatske promjene nisu povezane s povećanjem brzine vjetra, osobito iznad kopna, kaže Otto.

“S obzirom na to da ne vidimo promjene u drugim vrstama brzina vjetra ili drugim vrstama oluja, ne bih očekivao veliku promjenu, ali to bi moglo biti sasvim drugačije za tornada jer su oni drugačiji fenomen“, kaže Otto.

U suštini, naučnici ne mogu reći kakvu su ulogu odigrale klimatske promjene ili jesu li uopće.

Zar se ekstremno vrijeme ne događa uvijek?

Istorija je prepuna primjera ekstremnih vremenskih prilika, čak i prije nego što su se zupčanici industrijske revolucije počeli okretati i ljudi počeli ozbiljno sagorijevati fosilna goriva odgovorna za klimatske promjene. Takvi su događaji prirodni fenomen, no klimatske promjene vrlo su ih jasno učinile daleko vjerojatnijim i daleko destruktivnijim, kažu stručnjaci.

Prije 1990-ih prijavljeno je godišnje oko 70 do 150 vremenskih nepogoda i opasnosti povezanih s vodom. Od 2000. godine godišnje se bilježi više od 300 ekstremnih događaja. Čak i uz nedovoljno izvještavanje u prošlosti, “razlika je neupitna”, kaže Silva iz WMO-A za DW.