Zbog nižih cijena, ali i nedostatka kapaciteta: Građani EU hrle u bh. staračke domove

Sve više osoba treće životne dobi iz susjedne Hrvatske, ali i brojnih drugih zemalja Evropske unije kojima je jedina opcija boravak u domovima za starije i iznemogle osobe, hrli u takve ustanove u BiH.

Pokretne osobe

Tako brojni naši susjedi iz Hrvatske zlatnu jesen svog života provode u brojnim domovima od Ravnog, Ljubuškog, Čapljine pa do Bihaća.

U Domu za stare i nemoćne osobe Ravno, još od otvaranja 2018. godine, gotovo 90 posto korisnika je bilo s područja Dubrovnika. Taj dom ima kapacitet od 54 osobe, a ubraja se među skuplje u BiH. Pokretne osobe plaćaju 1.000 KM, polupokretne 1.100, nepokretne 1.300, a osobe koje boluju od demencije 1.800 KM.

Zbog drastičnog poskupljenja smještaja i usluga u staračkim domovima u Hrvatskoj koje je uslijedilo početkom godine, ali i činjenice da su kapaciteti u većini tamošnjih ustanova debelo premašeni, zahtjeva za boravkom u BiH je sve više.

Potvrđuje nam to i Martina Goluža, voditeljica Caritasovog Doma za stare i iznemogle s hospicijem „Betanija“ u Čapljini, govoreći nam da imaju upite iz gotovo cijele Hrvatske, pogotovo iz obližnjih Metkovića, Opuzena, Ploča…

Dvostruko više

– Cijene u njihovim domovima su, konkretno, dvostruko više od naših. Imamo jedan bračni par iz Ploča kojima se boravak kod nas, bukvalno, isplati, budući da za dvije osobe plaćaju iznos koliko bi kod njih za jednu. Naš kapacitet od 90 korisnika je popunjen i imamo liste čekanja, više od 50 zahtjeva je trenutno, a uglavnom su to naši susjedi – kaže nam ona.

I u Staračkom domu Ljubuški, gdje se raspon cijena kreće od 1.050 do 1.500 KM, među korisnicima ima onih koji nisu državljani BiH, a njihovih upita sve je više i u Mostaru, kao i u brojnim drugim domovima.

Od Austrije do Švicarske

– Zovu nas od Austrije do Švicarske. Tamošnje cijene su previsoke, pa im je isplativije ostatak života provesti kod nas. Također, nisu cijene presudne, već i usluga, ali i klima, naše podneblje i slično – kazali su nam iz jednog privatnog centra u Bihaću.

Ima upita i od onih koji su svoje inozemne penzije zaradili od Njemačke do drugih zemalja, kaže Goluža.

avaz