Upozorenje: Smrtonosne afričke bolesti se šire po Evropi zbog globalnog zagrijavanja

Bolesti koje prenose komarci rastu širom svijeta, posebno u Evropi, zbog klimatskih promjena, upozorava stručnjak.

Profesorica Rachel Lowe, koja je na čelu grupe za globalnu zdravstvenu otpornost u centru za superkompjutere u Barceloni u Španiji, ističe alarmantno povećanje broja bolesti poput malarije i denga groznice u posljednjih osam decenija. Ove bolesti napreduju u toplijim, vlažnijim uslovima nastalim globalnim zagrijavanjem, piše The Guardian.

Na predstojećem globalnom kongresu Evropskog društva za kliničku mikrobiologiju i infektivne bolesti u Barceloni, prof. Lowe će naglasiti hitnu potrebu za pripravnošću jer su epidemije bolesti koje prenose komarci spremne da se šire na ranije nezahvaćene regione u sjevernoj Evropi, Aziji, Sjevernoj Americi i Australiji u narednim decenijama.

“Klimatske promjene proširuju stanište za vektore bolesti kao što su komarci, što dovodi do izbijanja u područjima koja nemaju imunitet i robusni sistem javnog zdravlja”, rekao je Lowe. Ona je upozorila da će duže vruće sezone produžiti okvir za prenošenje bolesti, što će rezultirati češćim i složenijim izbijanjima.

Istorijski ograničena na tropske i suptropske regije zbog mraza koji ubija larve i jaja komaraca, denga groznica se sada brzo širi Evropom. Azijski tigrasti komarac, prenosilac denga groznice, nametnuo se u 13 evropskih zemalja. Učestalost slučajeva denga denga prijavljenih Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji porasla je sa 500.000 u 2000. na preko 5 miliona u 2019., s klimatskim promjenama koje su pogoršale njegovo širenje kroz suše i poplave.

Lowe je naglasio potrebu za snažnim nadzorom i ranom intervencijom kako bi se spriječile buduće epidemije. Bez akcije za ublažavanje klimatskih promjena i rješavanje rasta populacije, broj ljudi koji žive u područjima sklonim bolestima koje se prenose komarcima mogao bi se udvostručiti na 4,7 milijardi do kraja stoljeća.

Osim toga, klimatske promjene povećavaju prijetnju otpornosti na antimikrobne lijekove, kaže prof. Sabiha Essack sa Univerziteta KwaZulu-Natal u Južnoj Africi. Naglasila je da klimatske promjene djeluju kao “množitelj prijetnji” za otpornost na antimikrobne lijekove, ugrožavajući ekološki integritet i povećavajući širenje otpornih patogena kroz vodu i vektore.

Napori za borbu protiv ovih isprepletenih izazova moraju dati prioritet nadzoru, sistemima ranog upozoravanja i ciljanim intervencijama za spašavanje života i ublažavanje uticaja klimatskih promjena na globalno zdravlje.