Znate li kakav med jedete: Sumnjivi kvalitet iz uvoza i previsoke cijene

Protekla godina donijela je novi izazov za pčelare Bosne i Hercegovine, s obzirom na dramatičan omjer između uvezenog i izvezenog meda. Uvoz meda nadmašio je izvoz čak četrnaest puta, što nije neočekivano s obzirom na zalihe meda na domaćem tržištu.

Obrenija Drapić, iskusna proizvođačica meda iz Trebinja, koja se već 20 godina bavi pčelarstvom, ističe da Bosna i Hercegovina ima dovoljno pčelara te da uvozni med ne može parirati kvaliteti domaćeg meda, posebno hercegovačkog meda koji obiluje ljekovitim biljem.

Dok uvoz meda cvjeta, domaći pčelari suočavaju se s problemom neprodanog meda i gomilanja zaliha. Lobiji koji potiču uvoz ne miruju, a pčelari izražavaju sumnje u kvalitetu uvezenog meda.

Boras Kvesić, predsjednik saveza udruženja pčelara u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, ističe da se pčelarstvo suočava s brojnim problemima, uključujući i nedostatak podrške i prepoznavanja od strane vlasti. Iako se donose strategije za poljoprivredu, jasnoća u pogledu potreba domaće proizvodnje ostaje upitna.

Iako se očekuje manja količina meda, cijene bi se trebale kretati od 25 do 30 maraka. Hercegovački pčelari svoj med uglavnom izvoze u arapske zemlje, ali suočavaju se s mnogim preprekama i zahtjevima zakonodavstva.

Borba protiv falsificiranog meda i rješavanje problema pretjeranog uvoza ključni su zadaci, kako za pčelare tako i za nadležne vlasti.