Veliki problem u BiH je prosjačenje: Policija će kažnjavati građane koji daju novac prosjacima na ulici

Prema statističkim podacima, u Bosni i Hercegovini su više od 70 posto žrtava trgovine ljudima upravo djeca, a samo tokom prošle godine od 37 identifikovanih žrtava, njih 28 su bile maloljetne i one su uglavnom iskorištavane kroz prosjačenje.

U odnosu na ostale regije naše zemlje, Tuzlanski kanton pravi iskorak jer je upućena inicijativa da se kroz izmjenu zakona kazne i oni koji podržavaju prosjačenje.

Problem prosjačenja u Bosni i Hercegovini nerijetko se pokušava minimalizirati prikazivanjem toga da se njime bavi romska populacija, kroz svoju tradiciju i običaje. Time se dodatno usložnjava problem, a policiji i ostalim nadležnim institucijama se kompliciraju napori u borbi protiv eksploatacije djece na ulici, kao sveprisutnije pojave u bh. društvu.

Pravni okvir za suprotstavljanje eksploatacije djece u Tuzlanskom kantonu postoji kroz odluku Kantonalne vlade o formiranju koordinacionog tima za borbu protiv trgovine ljudima. Koordinator je predstavnik Uprave policije MUP-a TK, a čine ga još i predstavnici institucija i nevladinog sektora piše Klix.

“Kroz procesuiranje slučajeva trgovine ljudima koje se vrši prosjačenjem, prvenstveno se dokazalo da borba za nezakonitim profitom od počinitelja nije poštedjela ni djecu koja nisu Romi. Također i sami počinitelji dolaze iz reda neromske populacije”, kaže viši inspektor/istražitelj u Upravi policije MUP-a TK Mehmedalija Fišeković.

Djeca koja nisu imala priliku koristiti pribor za jelo i toalet

On ističe da su dosad u prosjačenju zatečena zapuštena djecu kojoj su bila uskraćena osnovna prava.

“Nisu imali prilike da koriste toalet i pribor za jelo, a nisu imali prilike ni spavati na krevetu. Zatim, bilo je neophodno liječiti njihove povrede, deformitete, higijensku i zdravstvenu zapuštenost, nepismenost i tako dalje. Imali smo slučaj da djeca prvi put drže olovku u ruci, a imali su osam, devet, deset i više godina”, dodaje Fišeković.

Slučajevi prosjačenja se evidentiraju kroz prekršaj, zatim kroz krivično djelo zapuštanje djeteta i maloljetnika te kroz trgovinu ljudima.

“Uprava policije MUP-a TK je tokom proteklih godina razvila kadrovske i organizacijske kapacitete te je sa Tužilaštvom TK uspješno djelovala u nekoliko slučajeva trgovine ljudima. Počinioci su kažnjeni pravosnažno i nepravosnažno na visoke kazne zatvora od pet do 22 godine zatvora”, nastavlja Fišeković.

Prosjačenje u Bosni i Hercegovini uzima sve više maha, a prekršajne kazne ne daju rezultate, odnosno nisu efikasne. Naime, počinitelji, odnosno oni koji prose nisu u mogućnosti platiti kazne jer nemaju novca za to, dok s druge strane nekažnjivo prolaze oni građani koji im novac daju.

Takva je praksa jer u zakonskom okviru ne postoji modalitet kažnjavanja onih koji “novčanu pomoć” daju prosjacima, podupirući na takav način ovakav vid prekršaja, ali i kršenja zakona.

Izmjene zakona

Međutim, Tuzlanski kanton pravi iskorak jer je upućena inicijativa da se kroz izmjenu Zakona o javnom redu i miru kazne i oni koji podržavaju prosjačenje, odnosno oni građani koji novac udjeljuju prosjacima.

“Ako uzmemo u obzir da je prosjačenje u najmanju ruku prekršaj, šta drugo građani rade nego potiču činjenje prekršaja, odnosno, prekršaja javnog reda i mira. To je u najmanju ruku, da ne govorimo o eksploataciji, odnosno, krivičnom djelu trgovine ljudima”, smatra Mirsada Bajramović iz Udruženja Zemlja djece u BiH.

Mobilni identifikacijski tim za borbu protiv prosjačenja i trgovinu ljudima Tuzla prošle godine je zatekao 161 osobu u prosjačenju, od toga 28 djece, a osmero je smješteno u prihvatilište.

“Moram reći i naglasiti da se radi o djeci koja su bila sa roditeljima i nije ih bilo moguće izuzeti u tom trenutku sa ulice. Policija je identifikovala te osobe i protiv njih smo podnijeli krivične prijave”, naveo je Nedeljko Jurkić iz Centra za socijalni rad u Tuzli.

Na kraju kažimo i to da Koordinacioni tim predlaže novčane kazne od 200 do 400 KM za građane koji daju novac prosjacima na ulici. U konačnici o izmjenama Zakona o javnom redu i miru TK raspravljat će zastupnici u Skupštini TK, nakon što ovaj prijedlog zvanično dođe na njihovu adresu.