BiH za 10 godina ostala bez skoro 50.000 srednjoškolaca

Da su školske klupe i učionice u srednjim školama širom Bosne i Hercegovine sve praznije i da zvono na odmor poziva sve manje učenika pokazuju podaci koji kažu da je u razmaku od 10 godina u srednjim školama upisano skoro 50.000 učenika manje, tačnije 48.529 učenika, a broj škola, prema Agenciji za statistiku BiH, ostao je isti.

Tako je u 311 srednjih škola u školskoj 2023/2024. godini upisan 107.821 učenik, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 115 učenika. Deceniju ranije, odnosno na početku školske 2013/2014. godine, školovanje je započelo 156.350 učenika.

Svoje znanje učenicima u ovoj školskoj godini, prema podacima Agencije, prenose 12.554 nastavnika, dok je prije 10 godina taj broj bio 13.037, što je manje za 483.

Ako uzmemo u obzir da odjeljenje ima oko 25 učenika, prema ovim podacima, BiH je ostala bez oko 1.941 odjeljenja.

Aleksandar Majić, demograf, ističe za Nezavisne da je, ako se posmatra posljednjih 30 godina, evidentno smanjenje broja učenika kako u osnovnim, tako i u srednjim školama.

Kako navodi, objašnjenje za takve procese je prije svega niska stopa fertiliteta.

“Kad pogledamo statistiku, mi jednostavno vidimo da se manjak učenika u osnovnim školama reflektuje i na srednje škole, a to se onda naravno reflektuje i na visoko obrazovanje. Mi koji smo i zaposleni u visokom obrazovanju konstantno se suočavamo sa manjkom studenata, ali osjeća se i manjak radne snage, znači manjak radnog kontingenta”, kaže on.

Prema njegovim riječima, ovi trendovi će se nastaviti, ali ne u ovom intenzitetu.

“Mi smo imali nagli pad nataliteta tokom 2000. godine, gdje se, konkretno govorim za prostor RS, drastično smanjio broj rođenih. Međutim, posljednjih desetak godina mi imamo između 9.000 i 9.500 rođenih u RS, a na nivou BiH to je oko 26.000 živorođenih. Ali, nažalost, u posljednje vrijeme sve je učestalija emigracija. Iseljavanje stanovništva imat će sve veći efekat na buduće generacije i na budući kontingent osnovnoškolske i srednjoškolske populacije”, navodi on.

Vladimir Vasić, sociolog, ističe da su ključni resursi za razvijanje društva upravo ljudi i nauka, dodajući da demografski sunovrat ubrzava urušavanje obrazovnog sistema.

“Višedecenijska socioekonomska i društveno-politička kriza u BiH iznjedrila je katastrofalne demografske posljedice po bh. društvo, koje se najviše ogledaju u egzodusu upravo obrazovanih mladih ljudi. Dakle, mi indirektno protjerujemo mlade obrazovane ljude, a što se direktno manifestuje u poražavajućim statistikama upisne politike od osnovnih, preko srednjih škola pa do fakulteta”, naveo je on.

Prema njegovim riječima, smanjene upisne kvote u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju osjetiće se kasnije i na visokom obrazovanju.

“Društvo koje sebe dovede u opasnost da uništava obrazovanje i naučni potencijal na ivici je sunovrata. Rješenje je u jačanju populacionih i socijalnih politika, ali ukoliko danas krenemo, a nećemo, posljedice takvih mjera se tek u budućnosti mogu osjetiti. Do tada – ko bude bio ovdje”, govori Vasić.

Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS, kazao je da je u školama u RS-U zaposleno tačno onoliko nastavnika koliko dozvoljavaju propisi.

“Mi kao sindikat moramo da sačuvamo svako radno mjesto u školama. Nesporna je činjenica da je djece sve manje, ali radnicima poslodavac mora da obezbijedi posao”, rekao je Gnjatić nedavno.

Prema njegovim riječima, potrebno je redovno pratiti situaciju kako ne bi došlo do toga da radnici budu proglašeni tehnološkim viškom.