Umjesto keša, migrantima pomoć na karticama

Njemački parlament usvojio je odluku prema kojoj će tražioci azila i migranti koji imaju pravo na državnu pomoć, ubuduće za podmirenje osnovnih potreba dobijati platne kartice. Gotovinu će moći da podižu samo u ograničenom iznosu.

Bundestag je za zakon glasao velikom većinom glasova vladajuće tročlane koalicije socijaldemokrata, Zelenih i liberala, a podržali su ga i poslanici desničarske Alternative za Njemačku. Protiv su bili demohrišćanske opozicione CDU i CSU i jedna poslanica Zelenih.

Na taj način država, između ostalog, želi da spijreči da migranti novcem koji dobijaju plaćaju krijumčare ljudi ili da ga šalju porodicama u inostranstvu.

Poslanici su u raspravi navodili da će to onemogućiti zloupotrebu državnih socijalnih davanja. Neki su ocijenili da migrante u Njemačku i privlače upravo te socijalne beneficije.

“Kartica za plaćanje može se koristiti za svakodnevne potrepštine i usluge, kao i za namirnice u supermarketima, odlazak kod frizera ili kupovinu karte za javni prevoz”, obrazložila je ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer.

Ona je dodala da će platne kartice omogućiti podizanje veoma ograničenog iznosa gotovine, i da neće moći da se novac šalje u inostranstvo.

Njemački sindikat policije GdP izjasnio se ranije protiv kartice, navodeći da je isuviše stroga, a da je iznos gotovine koji migranti mogu da podignu premali.

Predsjednik tog sindikata Johen Kopelke rekao je da su mnogi migranti pod pritiskom da pošalju novac kući ili da isplate krijumčare i da, ako odredbe ne budu umjerenije, postoji rizik da se još više njih okrene kriminalu jer ne mogu da dođu do beneficija.

S druge strane, demohrišćani su tražili da se iznos gotovine koja se mjesečno može podići ograniči na 50 evra.

Kancelar Olaf Šolc se o uvođenju kartice novembra prošle godine dogovorio sa premijerima 16 saveznih pokrajina.

Zakonom je previđeno da službe koje su zadužene za socijalna davanja u pokrajinama same mogu da odlučuju koliko gotovine vlasnik kartice može da podigne u određenom periodu.

Na taj način se, ocjenjuje se, uzimaju u obzir “individualne potrebe i okolnosti na terenu”.