Među bh. građanima zavladao trend kupovine skupih telefona

Standard građana Bosne i Hercegovine, kako pokazuju brojne statistike i medijski izvještaji, svrstava se među najniže u Europi. Prosječna plata često nije dovoljna za osnovne životne potrebe tokom mjeseca.

No, paradoksalno, ulicama bosanskohercegovačkih gradova sve je više luksuznih automobila, markirane odjeće, obuće i skupocjenih mobitela, što stvara dojam da se neki žive u potpunom luksuzu dok drugi jedva sastavljaju kraj s krajem.

Tokom prošle godine, u BiH je uvezeno mobilnih telefona vrijednih više od 176 miliona KM. Izvještaji pokazuju da građani često biraju najskuplje modele, poput iPhonea i Samsunga, koji su postali neka vrsta statusnog simbola.

– Iz Kine je prošle godine uvezeno mobilnih telefona u vrijednosti od 109,213.892 KM, uz dodatna davanja od 24,827.610 KM, dok je iz Vijetnama uvezeno 47,931.852 KM, uz dodatna davanja od 10,936.720 KM. Iako je u 2022. u BiH uvezeno za oko 58.000 kg manje telefonskih uređaja nego godinu prije, oni su koštali 25 miliona KM više, a razlog tome je taj što se sve više uvoze kvalitetniji i skuplji telefoni. Tako je, prema podacima UNO-a, 2022. uvezeno 186.554,85 kg telefonskih uređaja, uključujući telefone za mobilne radiotelefonske mreže ili druge bežične mreže, te ostalih uređaja za primanje slike, glasa ili drugih podataka, čija je cijena iznosila 157,645.107 KM. S druge strane, 2021. je u BiH uvezeno 244.786,94 kg ovih uređaja, ukupne vrijednosti 132,536.747 KM. U 2022. godini se, prema ovim podacima, najviše telefona uvezlo iz Kine, i to u vrijednosti od oko 95,5 miliona KM. Slijedi Vijetnam, odakle je uvezeno ovih uređaja ukupne vrijednosti 45,880.846 KM, te u vrijednosti od 12,829.824 KM iz Indije, navode iz UNO-a BiH. Dalje slijede Južna Koreja, Njemačka, Malezija, SAD prenosi Večernji list.

Osim mobilnih telefona, i uvoz drugih luksuznih proizvoda bilježi porast, što ukazuje na određenu disproporciju između ekonomske situacije i potrošačkih navika stanovništva. Dok se standard smanjuje, povećava se uvoz skupih artikala poput mobitela, što postavlja pitanje o prioritetima potrošnje i socijalnoj osjetljivosti u društvu.