U FBiH od morbila oboljelo 1.545 osoba, a od velikog kašlja 408

Epidemija morbila u Bosni i Hercegovini i dalje se ubrzano širi, a razlog za to je nizak postotak vakcinisane djece, zbog čega ne postoji kolektivni imunitet.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, broj prijavljenih slučajeva do 7. aprila 2024. u cijeloj Federaciji iznosio je 1.545. 

Morbile

Najviše oboljelih i dalje ima u Kantonu Sarajevo, a podaci Zavoda za javno zdravstvo KS pokazuju 1.184 prijavljena slučaja, do današnjeg dana, bez smrtnih ishoda.

Također, u ovom kantonu je aplicirano 5.316 doza MRP vakcine, koja štiti od ove izuzetno zarazne bolesti. 

Morbili su visokozarazna bolest. U slučaju izloženosti virusu, obolijeva najmanje 95 posto neimuniziranih osoba. Oboljela osoba kašljem, kihanjem i direktnim kontaktom inficira zdravu osobu česticama koje sadrže virus morbila. Virus morbila je aktivan u zraku ili na zaraženoj površini do dva sata. Morbili se šire stravično brzo i inficiraju više osoba.

Veliki kašalj / Pertusis

Ne jenjava ni širenje zaraze velikim kašljom, pa se bilježi rast broja zaraženih osoba u Federaciji i iznosi 408. 

Ministarstvo zdravstva Zeničko-dobojskog kantona, zbog pogoršane epidemiološke situacije, obavijestit će danas u toku dana nadležno federalno ministarstvo o pojavi slučajeva morbila i velikog kašlja kod djece u tom kantonu – potvrdila je Feni kantonalna ministrica zdravstva Aida Salčinović.

Kako je istakla, preporučeno je da djeca koja nisu vakcinisana do daljnjeg ne idu u vrtiće i škole. 

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH, Zeničko-dobojski kanton bilježi 118 zaraženih osoba.

U Sarajevskom kantonu dosad je prijavljeno 130 slučajeva pertusisa.

Hripavac je jedna od najzaraznijih bolesti. Osjetljivost na bolest je opća, a najčešće oboljevaju djeca do sedme godine života. Za razliku od većine drugih zaraznih bolesti, djeca ne nasljeđuju pasivnu imunost od majki, što znači da i novorođenčad može oboljeti.

Prognoza nije uvijek dobra. Hripavac je teška bolest. Gotovo 50 posto oboljelih mlađi su od godinu i u toj grupi bolest je posebno teška, posebno u mlađe dojenčadi i novorođenčadi (smrtnost čak do jedan posto). Upala pluća uobičajen je uzrok smrti u svim dobnim grupama, a promjene u srednjem nervnom sistemu mogu ostaviti trajne posljedice. Kod djece koja već boluju od neke srčane, neurološke, mišićne ili plućne bolesti  očekivan je teži tok bolesti.

Avaz