Da li će se glas Bošnjaka konačno čuti u Hrvatskom saboru: “Skidamo sa sebe okove političke nemoći”

Armin Hodžić, predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba, govorio je za Klix.ba o predstojećim parlamentarnim izborima i kandidaturi za ulazak u Hrvatski sabor.

Bošnjaci u Hrvatskoj su nakon dugo vremena usaglasili stavove i pronašli kompromis, te će ovaj put imati jednog kandidata za Sabor. U ranija dva mandata Bošnjake, Albance, Crnogorce, Makedonce i Slovence je predstavljala Albanka Ermina Lekaj Prljaskaj, koja se prema mišljenju većine nije zalagala za prava drugih naroda izuzev onog vlastitog.

Hodžić je govorio o očekivanjima na izborima, problemima Bošnjaka u Hrvatskoj, ali i odnosu Hrvatske prema Bosni i Hercegovini.

Kako je došla ideja o vašoj kandidaturi za Sabor i kakva su vaša očekivanja na izborima.

Kandidatura je došla kao prirodan slijed mojeg dosadašnjeg aktivizma na polju očuvanja i njegovanja bošnjačkog nacionalnog identiteta u Hrvatskoj. Nakon što sam u maju 2023. godine na manjinskim izborima u Zagrebu osvojio rekordan broj glasova (590) te nakon što je na tim izborima moja lista osvojila 25 od mogućih 25 mandata bilo je jasno kako postoji i više nego očigledna podrška mom dosadašnjem radu. Moja očekivanja su povratak Bošnjaka u Hrvatski sabor nakon dugih devet godina bez autentičnog predstavnika Bošnjaka u najvišoj instituciji Republike Hrvatske.

Šta mislite da je najveći razlog zbog kojeg Bošnjaci nemaju predstavnika u Saboru?

Pogrešni postupci bošnjačkih organizacija u nedavnoj historiji te određene zakonske odredbe. Primjerice u Hrvatskoj svaki drugi Bošnjak nema pravo glasa za predstavnika Bošnjaka u Saboru jer je u biračkom popisu evidentiran kao Musliman. Paradoksalno je da danas postoji mnogo veći broj Muslimana nego Bošnjaka u biračkom popisu. Mnogi se prave slijepi i nijemi na tom problemu, kao da on ne postoji, ali postoji i popriličan je uzrok tome što u zadnja tri mandata nismo imali svog predstavnika.

Sada je i definitivno jasno da ćete biti jedini bošnjački kandidat za Sabor, da li je to garancija za pobjedu?

Nikada na demokratskim izborima nema garancije za pobjedu. Ali mogu konstatirati da imamo najveće izglede od 2003. godine kada smo prvi put ušli u Sabor do danas. Stvoreni su svi preduslovi da sa sebe skinemo okove političke nemoći te izaberemo svog autentičnog predstavnika u parlamentu. Podsjetiti ću da sam kandidat sa praktički 100 postotnom podrškom bošnjačkih nevladinih organizacija u Hrvatskoj.

Koliko birokratija u Hrvatskoj sprečava izbor Bošnjaka u Sabor?

Mnogo. Nije presudno da se razumijemo. Ali činjenica da mi kao druga najbrojnija manjina u Hrvatskoj dijelimo izbornu jedinicu s Albancima, Crnogorcima, Makedoncima i Slovencima mislim da dovoljno govori. Mnogo malobrojnije manjine od nas imaju svoje samostalne izborne grupacije. Već sam spomenuo i problem preimenovanja u biračkom popisu. Zvuči nestvarno podatak da samo 289 Bošnjaka iz Bosne i Hercegovine koji imaju dvojno državljanstvo ima pravo glasa za predstavnika Bošnjaka u Saboru. Sada zamislite koliko samo Bošnjaka na području Krajine ima i hrvatsko državljanstvo a samo njih 289 prema zadnjim parlamentarnim izborima ima pravo glasa. To je apsolutno nevjerovatno.

Koje stvari su najvažnije za Bošnjake kao manjinu u Hrvatskoj?

Sistem uređenja prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj je takav da ako nemate svog predstavnika u Saboru onda politički ne postojite. I to konstatiram bez pretjerivanja. Konzumacija manjinskih prava je mrtvo slovo na papiru za onu manjinu koja nema svog saborskog zastupnika. Dakle, prvo se izboriti za svog predstavnika a onda riješiti problem preimenovanja u biračkim popisima i/ili tražiti samostalnu izbornu grupaciju, unaprijediti infrastrukturu bošnjačkih organizacija u Hrvatskoj itd.

Poznato je da su Bošnjaci dali nemjerljiv doprinos u odbrani Hrvatske, da li bi se država trebala odužiti na bolji način?

U svom izbornom programu naveo sam da ću se boriti za status Bošnjaka branitelja u Hrvatskoj. Ali tu nisam mislio na materijalni status već na onaj društveni. Premalo se danas govori o ulozi Bošnjaka u obrani Hrvatske. I da se razumijemo, ne treba nama nikakvo “oduživanje” već samo priznanje onoga što je bilo i kako je bilo.

Koga bi ste htjeli vidjeti kao pobjednika na izborima u Hrvatskoj, odnosno s kim je saradnja izvjesnija?

Maksimalno smo fokusirani na sebe i svoju zajednicu, spremni smo razgovarati i surađivati sa svima koji poštuju ljudska prava i prava nacionalnih manjina i koji su spremni biti partneri u ostvarivanju strateških ciljeva Bošnjaka u Hrvatskoj.

Da li zagovarate promjenu izbornog zakona Hrvatske koja bi Bošnjake učinila vidljivim u predstavničkim tijelima, koliko trenutni zakon ne pogoduje manjinama?

Prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj su na zavidno visokoj razini. Problem je jedino što je potrebno ostvariti i političku reprezentativnost kako bi se ta prava i konzumirala u praksi.

Kako ocjenjujete vanjsku politiku Hrvatske prema BiH, neki analitičari kažu da se Hrvatska godinama ničim drugim ne bavi osim sa BiH?

Nakon ulaska u NATO i Evropsku uniju Hrvatska je ostvarila svoje strateške vanjskopolitičke ciljeve. U vakuumu nedefiniranja novih strateških vanjskopolitičkih ciljeva na agendu je došla Bosna i Hercegovina. Razumljivo je da Hrvatska ima interes za zbivanja u Bosni i Hercegovini međutim uvijek se razlikuju mehanizmi projiciranja tog interesa. Oni su nekada pozitivni, poput pomaganja Bosni i Hercegovini na europskom putu a ponekad i negativni poput vrlo intenzivnog zagovaranja izmjena izbornog zakona.

Da li ste zadovoljni odnosom bh. vlasti ali i bošnjačkih stranaka u BiH prema Bošnjacima u Hrvatskoj?

Od početka svog političkog angažmana nastojim pitanje Bošnjaka u Hrvatskoj staviti na agendu bosanskohercegovačkih institucija. Dakako, sve ima svoje uspone i padove. Možemo reći da smo zadovoljni sa suradnjom i interesom ali isto tako uvijek ima i dodatnog prostora za suradnju i razvoj odnosa.

Armin Hodžić je rođen u Zagrebu 1996. godine. Odrastao je u Kozari Boku. Maturant je Islamske gimnazije dr. Ahmeda Smajlovića, a završio je Fakultet političkih znanosti u Zagrebu s temom bilateralnih odnosa između RH i BiH, odnosno otvorenih pitanja tih dviju država. Od 2019. predsjednik je Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba.

Klix.ba