Gradonačelnik Beograda otvorio mogućnost: Hoće li ostaci Tita biti prebačeni u Sarajevo

Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić najavio je da će pokrenuti inicijativu da Kuća cvijeća, odnosno Muzej Jugoslavije, postane muzej srpske istorije, a da se kosti Josipa Broza Tita, koji počiva u njoj, vrate u Kumrovec.

Sljedbenik Draže

Šapić je dodao i da mu, kada spomene Dragoljuba Mihailovića, koji je, kako je rekao, jedan od najodlikovanijih oficira koji su branili Srbiju u balkanskim ratovima, u Prvom svjetskom ratu od Austrougara, a u Drugom svjetskom ratu od nacista, „skaču na glavu Titovi Jugosloveni“.

– Branio nas je i od onoga od kog smo napravili mit, od Josipa Broza, koji je bio austrougarski kaplar i kao takav pucao po nama – rekao je Šapić i ukazao na to da su Srbi uspjeli da poslije Drugog svjetskog rata Mihailovića proglase izdajnikom i da ne znaju gdje mu je grob, jer su mu komunisti „rasuli kosti“, dok Broza čuvaju na najljepšem proplanku u Beogradu.

Kuća cvijeća u Beogradu. Boris Scitar / PIXSELL

S obzirom na dosadašnju karijeru i istupe Šapića, bivšeg vaterpoliste, ovakve izjave i prijedlozi i ne trebaju previše da iznenađuju, posebno uzimajući u obzir da, i 30 godina nakon raspada Jugoslavije, srpski nacionalisti glavne krivce vide u Josipu Brozu Titu, a ne upravo u politikama i vrijednostima koje ih vode ove tri decenije.

No, dobar potez, barem marketinški, izveli su rukovodioci Sarajeva. Nedugo nakon Šapićeve najave reagirao je Nihad Uk, premijer Kantona Sarajevo koji se ponudio da se ostaci Josipa Broza Tita prebace iz Beograda u Sarajevo.

– Ukoliko, gospodine Šapiću, zaista imate namjeru provoditi svoju zamisao da Beograd, po mjeri svoje ideologije, gurnete još dublje u nacionalističke fantazije, ostaci Josipa Broza Tita neće ostati bez doma. Postoji jedan antifašistički grad koji se diči nasljedstvom partizana i jednim od najvećih antifašističkih pokreta u Evropi tokom Drugog svjetskog rata i koji je poznat po antifašističkom otporu bolesnim ideologijama u skorijoj prošlosti, a koji će ponosno preuzeti ostavštinu Tita i skrbiti o njoj kako dolikuje, a to je Sarajevo – poručio mu je Uk.

Ulica Maršala Tita u Sarajevu. Armin Durgut / PIXSELL

Iako je malo vjerovatno da će Šapić svoju ideju realizirati i da će ona postati išta više od populističkog blebetanja za oduševljavanje vlastite nacionalističke sljedbe, nema sumnje u to da bi ostacima Josipa Broza Tita ipak puno prirodnije mjesto bilo u Sarajevo nego u današnjem Beogradu.

Naime, Sarajevo, za razliku od Beograda, nije ukinulo ulicu Josipa Broza Tita, a, također, za razliku od vladajućih struktura u Beogradu, nema dileme u vezi s tim ko su bili antifašisti, a ko fašisti u vrijeme Drugog svjetskog rata.

Ovom pozivu pridružila se i gradonačelnica Benjamina Karić, koja je poručila: „Ako svoje ideje zadojene mržnjom gradonačelnik Beograda realizira, u što čisto sumnjam, neka se zna da Sarajevo nikad nije bilo, nije i neće biti tijesno, naprotiv!“

Šešeljevim stopama

S najavom da želi izmjestiti ostatke Josipa Broza Tita iz Beograda Šapić uveliko podsjeća na četničkog vojvodu Vojislava Šešelja, koji je bio spreman napraviti još drastičniji korak. Naime, Šešelj je, sa svojim pristalicama, 4. maja 1991. godine, na dan Titove smrti, htio zabosti glogov kolac u njegov grob da se „ne povampiri“… Tražio je Šešelj da nekadašnjeg predsjednika SFRJ premjeste iz Srbije u rodni Kumrovec u Hrvatsku.

avaz