Zašto se politička situacija u BiH preko noći okrenula i zašto Dodik ponovo prijeti

Politička situacija u Bosni i Hercegovini je do prije samo sedam dana izgledala prilično stabilno i barem vizuelno djelovala optimistično nakon dobijanja zelenog svjetla Evropske unije za otvaranje pregovora. No, preko noći država je upala u novu političku krizu.

Izmjene Izbornog zakona koje se odnose na transparentnost izbornog procesa, uvođenje skenera, videonadzora, identifikacije birača i još niz pogodnosti se sada nalaze u Izbornom zakonu BiH nametanjem visokog predstavnika Christiana Schmidta. Baš taj potez je bio okidač za radikaliziranje političkih prilika u državu.

Schmidt je mjesecima čekao domaće lidere i pozivao ih da sami usvoje spomenute izmjene zakona. Iako su deklarativno tvrdili da rade na tome i da će sami usvojiti, u praksi se ništa nije događalo. Čak su tehničke izmjene Izbornog zakona, koje su usvojene u Predstavničkom domu oborene u Domu naroda. U međuvremenu je vlast ohrabrena dobijanjem zelenog svjetla za otvaranje pregovora te su poručivali da u ovom trenutku visoki predstavnik ne bi trebao ništa nametati.

No, Schmidt je prelomio i promijenio Izborni zakon u kontekstu veće transparentnosti, a na terenu se automatski promijenila politička klima.

Reakcija vlasti

Trojka je pozdravila Schmidtovu odluku, iako je svjesna da je na njima sada veliki pritisak održavanja funkcionalnosti državne vlasti. HDZ je odmah kritikovao ovaj Schmidtov potez svjesni da je priča o političkim izmjenama i pitanju načina izbora člana Predsjedništva iz reda Hrvata sada izolovana.

S druge strane, SNSD iako kaže da nema ništa protiv izmjena koje je nametnuo Schmidt, ima veliki problem sa samom pozicijom visokog predstavnika. Naime, lider SNSD-a nikada zvanično nije priznao legitimitet Schmidtu. Imaju usvojen zakon o neprovođenju odluka viskog predstavnika i generalno negiraju svaki njegov potez.

No sada se postavlja pitanje kako prevazići krizu, koju je ponovo pokrenuo Dodik. Ekspresno je održana sjednica NSRS-a, usvojen nacrt izbornog zakona RS-a te niz zaključaka koji idu u prilog da se ponište odluke visokog predstavnika.

Iz Trojke su već poslali poruke da žele razgovarati kako bi se kriza prevazišla pa je u tom kontekstu važno postaviti pitanje koliko će SNSD pa i HDZ uopšte biti spremni. Odnosno, koliko će trenutnu situaciju koristiti za ucjene ili čak opravdanje nekih novih blokada ili opstrukcija.

Ne treba zanemariti da Dodik ima problema i finansijske prirode jer je sve više zvaničnika koji se javljaju sa problemom blokiranih računa u bankama, nakon što su sankcionisani. A gdje je granica finansijskih problema to je u ovom trenutku nezahvalno prognozirati. Sve to u širem kontekstu može utjecati na Dodikovo pozicioniranje u daljim političkim procesima.

Iako je Dodik u svojim jučerašnjim izjavama na određeni način spomenuo mogućnost prekompozicije vlasti pa se SDA dovodi u kontekst potencijalnog partnera SNSD-u, jako je teško očekivati da se to i ostvari. Prvo promjena državne vlasti je jako složen i težak proces. Drugo, eventualnom prekompozicijom teško da bi se otkočili procesi, a u konačnici upitno je koliko bi ulazak nekoga drugog u vlast na pola mandata uopšte bio mudar potez.

Isto tako Dodik je zaprijetio da Bošnjaci mogu živjeti na 25 posto teritorije, pokušavajući maksimalno radikalizirati odnose.

Ono što je neminovno u ovom trenutku je činjenica da će Dodik još više zatezati krizu, čak i predimenzionirajući sve ono što se dešava. Samo ostaje da se vidi hoće li kriza biti premošćena za mjesec dana ili mnogo više.

Klix.ba