Buja priroda, ali sa njom i alergije: Stručnjaci upozoravaju koje su to najopasnije

Prije nekoliko dana ispratili smo najtopliju zimu u historiji mjerenja u Bosni i Hercegovini. Tako se i priroda probudila mnogo ranije nego je to uobičajno za odvašnje klimatske uslove. Buja priroda, ali sa njom i alergije. Neke od njih mogu biti naročito opasne – upozoravaju stručnjaci. Pitali smo ih za savjete, a oni ističu dva ključna: Ne čekajte sa reakcijom i pristajte samo na lijekove koji su propisani vama.

Tek nedavno pozdravili smo kalendarsko proljeće, no mnogo ranije nego je to trebalo po kalendaru, krenula je borba sa alergijama.

“Izostanak snježnih padavina tokom zimskih mjeseci, te konstantno natprosječno visoke temperature zraka uslovile su da sve biljke ove godine 15 – 20 dana ranije počnu sa vegetacijom. ono što smo navikli da imamo u proljetnim mjesecima, ili sredinom proljeća – imamo osjećaj da je već alergija krenula, s obzirom da su neke biljke čak i završile sa fazom cvjetanja. A tek nam pristiže faza cvjetanja breze koja je jedna od najrizičnijih biljaka kada su u pitanju alergije u našim klimatskim uslovima”, rekao je Bakir Krajinović, meteorolog

A predstojeća alergija na brezu stvara bojazan čak i stručnjacima sa višedecenijskim iskustvom. Jedna od njih je i doktorica Zehra Dizdarević.

“Alergija je jedna vrlo, vrlo opasna bolest. Može dovesti do smrtnog ishoda. Kaže – alergičan je na brezu. Ta breza je tako opasna, najopasnija je u onom periodu kada se resa stvara. U tom periodu ako pacijent ima unakrsnu alergiju, onda unakrsna alergija dovodi do toga da, na primjer, ako je alergičan na brezu, može da bude alergičan i na bananu, to je takozvana unakrsna alergija koja se javlja naročito kod breze, te kod drveća – čempresa, hrasta, ali je breza vodeća”, rekla je Zehra Dizdarević, pulmologinja i alergologinja.

Posebno oprezni moraju biti oni kod kojih se uslijed alergije pojavi oticanje, ali i oni koji unaprijed znaju kada i kroz kakva stanja prolaze. Doktori sa razlogom preporučuju preventivne terapije.

“Proljetne alerije su jako opasne, jer proljetnih alergija ima nekoliko vrsta. Obično u nauci kažu da cvijeće koje nema cvijeta – nema ni alergije. Nije tačno. I obični list ima alergiju. Prema tome, pacijent mora da vodi računa, da osluškuje svoje zdravlje, da vodi računa kad mu se javlja alergija, da u tom periodu kad se javlja, barem 40 dana unaprijed počne uzimati lijekove. Ako je proljetna alergija, na cvjetanje i tako dalje, i ako se ona javlja krajem marta ili početkom aprila, onda već u ovom periodu treba da počne uzimati neke lijekove”, rekla je Zehra Dizdarević, pulmologinja i alergologinja.

Osim adekvatnih lijekova važni su i suplementi u vidu kalcija i vitamina C, a sve može biti lakše ukoliko pažnju obratimo i na ono što u organizam unosimo svakodnevno.

“Kod utvrđene alergijske reakcije na polen breze koja nam trenutno dolazi, u vrijeme visoke koncentracije polena potrebno je izbjegavati jabuku, krušku, šljivu, te avokado. A kod utvđene alergijske reakcije na ambroziju u vrijeme visoke koncentracije značajno je izbjegavati dinju, lubenicu i bananu, a dok visoka koncentracija polena trava zahtijeva reduciranje upotrebe kikirikija i breskve“, navela je farmaceut Lejla Baručija.

Osim što je od izuzetne važnosti poznavati okidače koji dovode do alergija, važno je znati i činjenicu da situacija može biti dodatno otežana uslijed ekstremno zagađenog vazduha, ali i ekstremnih i naglih promjena koje su nam postale svakodnevnica. Povodom ovog posljednjeg, struka, nažalost, nema povoljne prognoze.

“Od srijede pristiže nam nova zračna masa sa juga koja će usloviti značajniju promjenu. Češće će biti padavine u vidu pljuskovitih kiša, češći će biti dani sa kišama, ali to ne znači da nećemo imati duže sunčane periode između nestabilnih dana”, kazao je Bakir Krajinović, meteorolog.

Nagle promjene nisu dobrodošle, ali kišu će barem moći iskoristiti oni skloni alergijama, jer je koncentracija polena u zraku niža nakon padavina. Najviša je u jutarnjim i popodnevnim satima, pa je preporuka da se prozori automobila i stanova drže zatvorenim sve do večeri. Treba izbjegavati i svježe pokošene površine i parkove, a osobama osjetljivim na polen preporučuje se i nošenje maske. Najvažnije od svega je, naglašavaju farmaceuti, da u moru preparata ne pristajete na nešto što nije savjet struke.

N1