Zašto je kažnjen SNSD: Vozikanje helikopterom i donacija dvije televizije

Centralna izborna komisija BiH novčano je kaznila 67 političkih stranaka zbog kršenja pojedinih odredbi Zakona o finansiranju političkih stranaka i Izbornog zakona BiH za 2020. godinu. Kazne ukupno iznose 540.200 KM, a izdvajamo stranku kojoj je izrečena najveća pojedinačna kazna – 54.000 KM. Radi se o Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Ova stranka, kako je navedeno u obrazloženju Službe za reviziju CIK-a, novac je trošila mimo programa utroška i ostvarila je zabranjene donacije. Nije uspostavila adekvatne evidencije o svojim prihodima i rashodima, niti evidencije o troškovima izborne kampanje.

Neplaćeno oglašavanje

Osim toga, SNSD nije prijavio nenovčane donacije od dvije televizije i jedne javne ustanove. Radi se o neplaćenom oglašavanju na Televiziji K3 d.o.o. Prnjavor i Alternativnoj televiziji d.o.o. Banja Luka, te o neplaćenom korištenju helikoptera Helikopterskog servisa Republike Srpske.

Naime, revizijom je utvrđeno da je tadašnji član Predsjedništa BiH iz RS-a Milorad Dodik koristio helikopter za posjetu jedinicama lokalne uprave i samouprave, gdje je, uz obavljanje aktivnosti u okviru svoje javne funkcije, promovisao i SNSD za Lokalne izbore 2020. godine.

-S obzirom da politička stranka SNSD nije snosila dio troškova za korištenje prevoznog sredstva Helikopterskog servisa RS radi javnog skupa, koji je član Predsjedništva BiH i predsjednik ove političke stranke iskoristio za promovisanje stranke za Lokalne izbore 2020. godine, SNSD je ostvario nenovčanu donaciju javnog servisa, koja je političkim strankama zabranjena u skladu sa odredbama iz člana 8. stav (1) Zakona o finansiranju političkih stranaka – navedeno je, pored ostalog, u revizorskom izvještaju koji je bio osnova za izricanje sankcija CIK-a.

Na jučerašnjoj sjednici CIK-a moglo se čuti da je Služba za reviziju CIK-a na pripremi ovih odluka radila 13 mjeseci. Postupak je bio pokrenut protiv 70 političkih stranaka, a obustavljen je protiv tri.

Otežavajuće i olakšavajuće okolnosti

Obrazloženo je da je na visinu predloženih kazni utjecala težina prekršaja. Zatim, u obzir su se uzimali prihodi i rashodi koje ostvaruju stranke kako se ne bi ugrozio njihov opstanak, a vodilo se računa i o prethodnom (ne)kažnjavanju. Donošenje odluka na sjednici CIK-a nije bilo jednoglasno, što je bilo očekivano nakon rasprave i iznesenih stavova članova ove komisije.

Vanja Bjelica Prutina i Željko Bakalar podržali su odluke, ali su smatrali da bi sankcije trebale biti strožije, odnosno novčane kazne znatno više. Vlado Rogić branio je stav da je Služba pripremila previsoke kazne za sve političke stranke te je glasao protiv.

-Smatram da je služba mnogo radila i dobro uradila ogroman posao. Međutim, ne slažem se sa prijedlogom odluka o visinama novčanih kazni, kako u slučaju SNSD-a, tako i za sve ostale stranke. Glasat ću protiv svih odluka osim onih u kojima se obustavlja postupak i gdje su izrečene minimalne kazne – rekao je Rogić, koji je prvi komentarisao odluke.

Uzvratila je Bjelica Prutina, rekavši da se Služba opredijelila da kazne budu u visini iznosa zabranjenog priloga „što i ne predstavlja sankciju“.

Kazna ili stimulacija?

-Ovo nisu kazne nego stimulativne mjere. Sankcija bi trebala imati odvraćajući karakter. Svrha kažnjavanja bi trebala biti da se izvršilac spriječi da ponovo napravi prekršaj, te da se drugima pošalje poruka da to nije dozvoljeno. U skladu sa zakonima omogućeno nam je kažnjavanje do trostrukog iznosa zabranjenog priloga, a vidimo da se išlo na najblaže mjere – kazala je Bjelica Prutina.

Slično mišljenje iznio je i Željko Bakalar, koji je predložio da se udvostruče kazne koje je predložila Služba, ali nije dobio podršku.

-Stranke čak i pored višestrukog sankcionisanja ponavljaju prekršaje te i dalje primaju zabranjene priloge. Kada izričemo sankcije u visini koja je identična zabranjenom prilogu, šta poručujemo političkoj stranci – svejedno je da li platila sankciju ili vratila donaciju. To ih neće odvratiti od daljih prekršaja. Služba je u svojim prijedlozima bila vođena dosadašnjom praksom koja očito ne daje rezultate – rekao je Bakalar.

Predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić naglasila je da iz godine u godinu iste stranke prave prekršaje zbog kojih im se izriču sankcije. Međutim, smatra da su sankcije primjerene trenutnoj zakonskoj regulativi i dosadašnjoj praksi, te da bi previsoke i maksimalne mogle dovesti u pitanje opstanak nekih političkih stranaka.

Izrečena novčana kazna za za Socijaldemokratsku partiju BiH iznosi 20.500 KM, Hrvatsku demokratsku zajednicu 1990 – 21.500 KM, Partiju demokratskog progresa – 43.000 KM, Ujedinjenu Srpsku – 28.500, Stranku demokratske akcije – 10.500 KM, Hrvatsku demokratsku zajednicu BiH – 12.000 KM, Srpsku demokratsku stranku – 12.000 KM, Demokratsku frontu – 7.000 KM, Savez za bolju budućnost – 12.500 KM, Platformu za progres – 29.000 KM, Našu stranku – 16.500, Stranku za BiH 19.500…

Važno je naglasiti da odluke o izricanju kazni nisu pravosnažne. Protiv njih se može izjaviti žalba Apelacionom odjelu Suda BiH u roku od 15 dana od dana prijema odluke.

Piše: S. Karaica/ Fokus.ba