Dok se krompir uvozi iz drugih zemalja, domaći poljoprivrednici bore se s crnim tržištem

Tržište Bosne i Hercegovine suočava se s velikim izazovom masovnog uvoza krompira, a poljoprivrednici upozoravaju kako domaće vlasti rade malo ili ništa kako bi zaštitile domaće proizvođače.

– U posljednje vrijeme se piše o uvozu sirijskog mladog krompira. Navodno postoje kontrole proizvoda, ali bojim se da nitko ne prolazi kontrolu kakvu prolaze domaći proizvođači. Mi imamo najpregledaniji krompir u cijeloj BiH, od monitoringa, analiza i drugog. Ako su rigorozni u Siriji kao što su kod nas, onda nema nikakvih problema – izjavio je za Fenu direktor Poljoprivredne zadruge „Plodovi zemlje“ Dubravko Vukojević.

Prinuđeni na prodaju na crno

Istakao je kako je crno tržište i dalje jedno od gorućih pitanja kada se radi o bh. poljoprivredi.

– Malom čovjeku bi najbolje bilo da je sve uređeno. Imamo pomoć od kantona, odnosno poticaje po zasađenoj površini, imamo pomoć i s nivoa Federacije, ali velik problem predstavlja to što mi većinu naše robe, priznali to ili ne, moramo prodati na crno. Ne zato što to želimo, nego što moramo – kazao je Vukojević.

Poljoprivrednici, po njegovim riječima, teško mogu doći do računa koji su im potrebni da bi aplicirali za poticaje.

– Ne možemo doći do računa. Razumljivo mi je to od malih prodavača, ali mi nije razumljivo da veliki trgovački lanci rade na taj način. Nama treba račun o prodanom da bi aplicirali na poticaje i to su veliki problemi. Ako tražimo da prodamo na račun, onda oni traže jeftinije – upozorio je.

Ogromni problemi

Dodao je da su problemi ogromni, ali da se poljoprivrednici ipak nekako uspijevaju snaći.

– Poljoprivrednika je sve manje i niko se ne želi baviti tim poslom iako se bez hrane ne može. Trebali bismo posvetiti više pažnje tome. Hrana dolazi sa strane, a da se, ne daj bože, uvoz zaustavi na par dana svi bi bili gladni – naglasio je Vukojević.

Što se tiče ovogodišnjeg uroda sorte „Ljubuški rani“, Vukojević je kazao kako bi u plastenicima vađenje krumpira trebalo krenuti već 10. aprila.

– Naša očekivanja su jasna: samo da ne bude gore nego lani. Prošle godine cijena je bila između 1.30 i 1.50 maraka za kilogram što je prihvatljivo. Ako bi tako bilo i ove godine, bili bismo zadovoljni cijenom. Međutim, to je optimističan scenarij, ali sve preko jedne marke bilo bi zadovoljavajuće – rekao je Vukojević.