Sarajevo se izdvaja po najvišim prosječnim platama

Svakodnevni život postaje izazovna borba za brojne građane koji se suočavaju s naglim porastom cijena osnovnih životnih namirnica. Poskupljenje brašna, ulja, mlijeka i drugih nužnih potrepština, zajedno s režijskim troškovima, postavlja pitanje održivosti dostojanstvenog života u zemlji.

Uprkos porastu plata u zemlji, građani se suočavaju s realnošću da rast primanja ne prati rast cijena, što rezultira teškoćama u podmirenju osnovnih potreba. Tradicionalna strategija štednje, koja je nekada bila uobičajena, sada je postala luksuz koji sebi mnogi ne mogu priuštiti.

Brojke pokazuju da bi porodice u prosjeku trebale imati mjesečno više od 3500 KM, samo za osnovne životne potrebe, a to ne uključuje stanarinu. Ovi podaci potječu iz Numbea, svjetske baze podataka o troškovima života. Stvarnost postaje još jasnija kada se usporede plate s troškovima života u nekoliko gradova poput Mostara, Sarajeva, Banja Luke, Tuzle i Zenice.

Sarajevo se izdvaja po najvišim prosječnim platama, ali i po visokim cijenama osnovnih namirnica. Lokalni sir, piletina, hljeb i drugi proizvodi imaju značajne razlike u cijenama od grada do grada, često za nekoliko maraka po kilogramu. Troškovi stanarine i režija dodatno opterećuju kućanstva, a Sarajevske porodice izdvajaju 31,2% svoje prosječne plate za ove troškove, dok su Banjolučani na vrhu s čak 34,7%.

Ovaj financijski pritisak najviše pogađa penzionere koji žive s nižim prihodima. Neki se penzionera suočavaju s teškom odlukom o osnovnim potrebama ili plaćanju režija i lijekova, a mnogi se nalaze u situaciji gdje traže pomoć od javnih kuhinja.

Stvarnost života u BiH postaje goruća tema, a građani traže rješenja kako bi očuvali svoje dostojanstvo i osigurali elementarnu kvalitetu života. S druge strane, nadležne institucije suočavaju se s izazovom pronalaženja dugoročnih rješenja koja će poboljšati ekonomske uvjete i osigurati pristojan život za sve građane.