Zapela reforma javne uprave, politika traži administraciju u službi stranaka

Reforma javne uprave u vrhu je preporuka Evropske komisije potrebnih za napredovanje ka evropskim integracijama. U tom smjeru su trebale ići izmjene i dopune Zakona o državnoj službi, koje su dobile zeleno svijetlo u Vijeću ministara BiH, a zapele u Predstavničkom domu BiH.

Sporna odredba je imenovanje savjetnika bez visoke stručne spremne, bez bh. državljanstva i mogućnost imenovanja penzionera. Izmjenama se uvodi radno mjesto – inspektor i jača njegova pozicija službenika s posebnim ovlastima. Prvi put uvodi i centralni registar državnih službenika, navodi Federalna.ba.

Iz SIGMA-e, koja podržava reformu javne uprave na putu evropskih integracija i njeno usklađivanje sa evropskim standardima, ukazali su na politički utjecaj u bh. javnoj upravi. U Podršci za unapređenje upravljanju i menadžmentu navodi se da „odredbe o zapošljavanju dopuštaju osobama koje su politički imenovane/postavljene da utječu na proces zapošljavanja za određene pozicije“. Zato insistiraju na njenoj depolitizaciji. U tom smjeru trebale su ići izmjene i dopune Zakona o državnoj službi, odobrene u Vijeću ministara BiH, a zapele u parlamentarnoj proceduri.

„Nažalost, zahtjev koji je došao od poslanika SNSD-a u Parlamentatnoj skupštini BiH, od predsjednice Kluba Sanje Vulić, išao je u smjeru daljnje politizacije državne službe jer su oni tražili, između ostalog, da se pomoćnici ministara, pomoćničke pozicije u ministarstvima i agencijama – vežu za mandat, što znači da bi stranke trebale da postavljaju te ljude. Znači – politika, a ne da budu profesionalni službenici“, objašnjava Dragan Ćuzulan, koordinator za reformu javne uprave.

Mnogima je sporna odredba o imenovanju savjetnika bez visoke stručne spremne i bh. državljanstva. Ministar pravde BiH Davor Bunoza (HDZ BiH) smatra da je to neopravdano jer su ti kriteriji odavno u primjeni: „Niko nije ukazao da je to u praksi problem – strani državljani i osobe bez VSS-a da mogu biti savjetnici. Savjetnici nisu državni službenici, to su osobe koje se ne biraju natječajem niti postoje posebni kriteriji ko može biti savjetnik. 20 godina to stoji u zakonu, imate u Predsjedništvu BiH strane državljane savjetnike, imate ambasadoricu koja je bez VSS-a imenovana“.

Po novom, savjetnici na državnom nivou će moći biti i osobe koje su ispunile uslove za penziju.

Bunoza objašnjava kako je namjera da se omogući osobama koje ispunjavaju uslove za penziju, a i dalje su radno sposobni, da mogu biti savjetnici, kao što je i na entitetskim nivoima – ima, kaže, jako puno ljudi koji ispunjavaju uslove za penziju u parlamentu i najaktivniji su.

„Da se kao savjetnici zapošljavaju ljudi koji su u penziji ili nisu u radnom odnosu, ali nemaju uslove ni diplome – jednostavno nemate okvir kompetencija nužan za jednog savjetnika“, dodaje Ćuzulan.

Transparentnost zapošljavanja i napredovanja zaposlenih treba omogućiti uvođenje centralnog registra državnih službenika.

„Svi podaci pohranjeni u registru su bitni za proces upravljanja ljudskim potencijalima. Mi ćemo putem registra pratiti kretanje uposlenih kroz službu od trenutka ulaska u službu do trenutka izlaska iz službe – mi smo imali svoje evidencije koje je vodila agencija, a koje su neslužbene“, ističe Anita Markić, direktorica Agencije za državnu službu BiH.

Zamjerke se odnose i na korekcije zakona prije upućivanja u parlamentarnu proceduru.

„To je izbacivanje dva člana koja su se odnosila na kadrovsko planiranje i upravljanje ljudskim resursima, što bi, uz registar koji se propisuje izmjenama, trebalo da unaprijedi uvid u to kakve kadrove imamo i kako se njima upravlja. Zbog čega se insistiralo da se dva člana izbace na Vijeću ministara BiH – to je drugo pitanje, vjerovatno vezano za ostavljanje prostora da se kadriranje radi u odnosu na stranačke potrebe“, tvrdi Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala BiH.

Dugo odgađani proces optimizacije javne uprave nije bezbolan jer je obiman administrativni aparat u službi stranačkih interesa. Jasno je to i u Briselu jer reformu javne uprave, sa akcentom na deplotizaciju, navode kao neizostavnu obavezu bh. vlasti u procesu integracija.