Od decembra je urađeno jako malo, a vrijeme istječe: Ko koči napredak?

Evropski zamah, pauza pa koji korak unatrag. Rezime sedmice, državnog parlamenta i vladajuće koalicije. Reformski zakoni pred parlamentarcima, ali politički i lični interesi, ipak, ispred zahtjeva koje od nas traži Evropska komisija. Od decembra je urađeno jako malo, a vrijeme istječe. Šta nas očekuje? Nova odgoda uz stare stavove ili kompromis za minimum – neophodan za pozitivnu ocjenu Evropskog vijeća? Rade li bh. političari konkretno ili, zapravo, izbjegavaju stare da ne bi došle nove obaveze, postavlja se pitanje u prilogu FTV-a.

Potvrda dogovora državne koalicije iz Laktaša, a zatim i realizacija u Parlamentarnoj skupštini BiH. Dnevni red šarolik, od reformskih zakona do sitnih izmjena postojećih. Izborni zakon ponovo ostao u istom obliku, bez usvojenih tehničkih izmjena. Za koaliciju, barem HDZ i SNSD, uspješna prva stavka iz laktaškog dokumenta. A za opoziciju početak odugovlačenja koje ne vodi nigdje.

“Vrlo jasno smo se mi dogovorili u vjeri da to što smo dogovorili da smo u stanju i provesti”, kazao je zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda BiH Dragan Čović (HDZ BiH).

“Sad se traži način kako da se potroši vrijeme i drži pod apaurinom visoki predstavnik ne bi li se nekako dobacilo do početka maja, kada se proglašava vrijeme izbornog procesa za lokalne izbore i kada nije moguće mijenjati Izborni zakon”, kazao je predsjednik Kluba bošnjaka u Domu naroda BiH Šefik Džaferović (SDA).

Kada je Izborni zakon ostavljen po strani, SNSD se pobrinuo da uspori reformski Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Iako materijala za pozitivnu ocjenu u novom izvještaju Evropska komisija baš i nema, SNSD-u se, izgleda, ne žuri. Zakonu su osigurali duži put redovnom procedurom.

“Taj zakon zaslužuje da se još jednom analizira i eventualno koriguje”, kazala je delegatkinja u Domu naroda BiH Snježana Novaković-Bursać (SNSD).

“Ponovo smo došli u situaciju da su i danas kroz sjednicu Doma naroda HDZ i SNSD politički nokautirali Trojku”, kazao je delegat u Domu naroda BiH Dženan Đonlagić (DF).

Oba doma usvojila izmjene Zakona o VSTV-u BiH. No, one su samo tehničke, koje omogućavaju produženje roka za formiranje Odjela za integritet, što su iz VSTV-a BiH ranije tražili. Iako značajne izmjene za evropski put, važno je podsjećati da Evropska unija zahtijeva i potpuno novi zakon. Za drugi prioritet, izmjene Zakona o BHANSA-i, stranke državne koalicije brzo su skupile glasove. Umjesto ograničenja na dva mandata, sada članovi Uprave i Vijeća Agencije dobijaju mogućnost za više. Vlast zakon brani potrebom usklađivanja s evropskim standardima. Opozicija u usvajanju vidi udovoljavanje HDZ-u BiH jer se zakon mijenja baš kada je aktuelni direktor, blizak HDZ-u i zet predsjednika stranke, na kraju drugog mandata.

“Da se zakonom omogući da neko ko je član porodice može imati treći mandat – ovo je danas presedan”, kazao je delegat u Domu naroda BiH Džemal Smajić (SBiH).

“Nešto što treba da ima najveću stabilnost imajući u vidu fluktuaciju ljudskih resursa iz ovog polja ne možemo svesti na jednu rodbinsku vezu”, kazao je ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto (NS).

Evropska delegacija u BiH saopćenjem je pozdravila usvojene izmjene reformskih zakona, podsjetivši da će se Evropska komisija uskoro izjašnjavati o bh. napretku. Međutim, napredak koče oni koji bi na njemu trebali raditi. Razlozi godinama isti – vlastita moć, pozicija i interesi, što je vidljivo i iz usvojenih zakona.

“I susret u Bakincima pokazuje da oni jesu za Evropsku uniju ako bi oni ostali na istim pozicijama. Kretanje Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji znači za Bosnu i Hercegovinu bez njih kao političara i takvih političkih struktura – naravno da se oni toga neće odreći. Bosna i Hercegovina pripada već tamo, ne samo po svojoj geografiji – i po Dejtonskom mirovnom sporazumu je zacrtan evroatlanski put Bosne i Hercegovine”, kazao je Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije IFIMES.

Put zacrtan – međutim, izgleda jako dug. Političke strukture čine ga još dužim oglušujući se na jasno zavrtane ključne reforme, ali i upozorenja. Najkraći mjesec u godini dijeli nas od marta i mogućnosti za početak pregovora. Doduše, ove prestupne godine februar je dan duži, a za usvajanje ključnih zakona i dan je dovoljan, jer su za pripremu i usklađivanje političari imali godine. Sada je samo pitanje ima li volje ili će nam početak pregovora biti odgođen za još jednu godinu.