Tragom informacija Jamesa O’Briena: Koliko zapravo BiH ima para? Cifre su ogromne, a pitanje je gdje one nestaju

James O’Brien, pomoćnik američkog državnog sekretara, tokom obraćanja na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, skrenuo je pažnju građanima BiH na to kako naša zemlja prikuplja prihode koji su među najvećima prema učešću BDP-a u svijetu.

S ovom konstatacijom O’Brien nas je podsjetio da plaćamo visoke poreze i raznorazne namete, a da vlasti u BiH ne ulažu taj novac u infrastrukturu i usluge koje bi trebale poboljšati život sviju nas nego novac završava u privatnim džepovima.

Novac nestaje u privatnim džepovima

“BiH prikuplja prihode koji su među najvećima prema učešću u BDP-u u svijetu. Brojne su studije, jedna za drugom, pokazale da se bh. ekonomija guši pod teretom političke nestabilnosti. Teško je ne primijetiti da dok se većina građana bori da sastavi kraj s krajem, neki politički lideri i njihove porodice postaju svakodnevno sve bogatiji. Umjesto da se njime finansiraju kvalitetne javne usluge, novac nestaje u privatnim džepovima ili se koristi za održavanje velikih mreža političke podrške”, kazao je O’Brien.

U prilog ovoj tvrdnji ide i podatak da je Uprava za indirektno oporezivanje BiH u januaru 2024. godine prikupila 869 miliona KM indirektnih poreza, što je za 68 miliona KM i više u odnosu na januar 2023. godine kada je prikupljen 801 million KM. Treba reći i da je UIO u prošloj godini ukupno prikupila oko 10 milijardi KM od indirektnih poreza.

Premda se BiH po zvaničnim statistikama svrstava u jednu od najsiromašnijih zemalja u Evropi, kada pogledamo brojke, ova ocjena se odnosi isključivo na građane koji poštenim radom, za koji su nedovoljno plaćeni, zarađuju svoje plate i jedva sastavljaju kraj s krajem.

I suprotno u BiH uvriježenoj pošalici da pare nisu problem, jer para nema u stvari tačnije je reći pare nisu problem, para ima, samo što ih vlasti troše netransparento.

U prilog tome govori podatak da ukupan budžet BiH, entiteta FBiH i RS, te deset kantona u Federaciji i Brčko distriktu premašuje 16 milijardi KM! Ova cifra je i veća ako joj se dodaju iznosi budžeta za više od 140 gradova i općina u BiH.

Podsjećamo da je budžet BiH godinama oko milijardu KM, da se budžet FBiH posljednjih godina mjeri iznosima između oko pet i sedam milijardi, da je budžet entiteta RS u prosjeku više od pet milijardi, da budžet Brčko distrikta premašuje 300 miliona KM, te da deset kantona u ukupnom iznosu raspolaže ukupno s još nekoliko milijardi, jer onaj Kantona Sarajevo premašuje milijardu, Tuzlanskog kantona se kreće u iznosu od oko 600 miliona KM, ZDK više od 500 miliona KM, USK, HNK i SBK premašuje pojedinačno po 300 miliona KM, dok Livanjski i Zapadnohercegovački kantoni imaju budžete u iznosima do 200 miliona KM, a u Posavskom kantonu i BPK-a budžeti su ispod 100 miliona.

Birokratska aždaha proguta više od šest milijardi godišnje

Ako znamo da prema posljednjem popisu stanovništva u BiH živi oko tri i po miliona stanovnika i imajući u vidu površinu naše zemlje, te s obzirom na brojne međunarodne donacije i kredite koji su također u opticaju, jasno je da kada bi od poreskih obveznika prikupljenje milijarde i drugi novac bili usmjeravani u prave svrhe da bi građani BiH živjeli po standardima po kojima žive građani EU.

Nažalost, građani BiH imaju najlošije, a najskuplje zdravstvene usluge, žive u gradovima sa najzagađenijim zrakom, voze se najlošijim cestama, žrtve su nesposobnog sistema zbog loših mnogih brojnih drugih usluga …

James O’Brien, pomoćnik američkog državnog sekretara kazao je i da javni sektor osigurava 44 posto svih formalnih radnih mjesta u BiH, što predstavlja jednu od najvećih brojki u Evropi.

“Uposleni u javnom sektoru ili oni koji se oslanjaju na njega očekujući ugovore sa vladinim tijelima postaju dužnici političkih lidera i političkih stranaka. Ishod toga je da građani BiH jesu u situaciji u kojoj su i njihova politička i ekonomska sloboda ograničene, jer odluke donose politički lideri koji nisu zainteresovani za promjene neophodne da bi se ljudima za koje tvrde da ih predstavljaju pomoglo ili da bi BiH napredovala u procesu euroatlantskih integracija”.

O’Brien nas je u stvari podsjetio da je u BiH zapošljavanje u javnom sektoru problematično i s aspekta “zarobljene države” koju kao taoca drže vladajuće politike, upravo preko svojih ljudi i kadrova koje zapošljavaju u institucije. Takvi kadrovi najčešće posao dobivaju zbog podobnosti, a ne sposobnosti što zemlji nanosi višestruku i nepopravljivu štetu.

U institucijama, na svim nivoima u BiH zaposleno je oko 150.000 ljudi i to ne računajući zaposlene u različitim fondacijama, agencijama i javnim preduzećima! Tako je, naprimjer, u državnim institucijama zaposleno oko 23.000 službenika, na nivou FBiH oko 70.000, u RS oko 55.000 i Distriktu Brčko oko 3.000.

Većina njih je glasačko tijelo političkih partija koje su ih zapošljavale, a ta armija glasača se povećava ako se zna da na taj način zaposleni moraju osigurati da će i članovi njihovih porodica glasati za određenu stranku.

Prema podacima od prije nekoliko godina iz budžeta na svim nivoima za plaće, naknade i materijalne troškove uposlenika u institucijama na svim nivoima u BiH izdvajano je oko šest milijardi maraka.

Tako je, naprimjer, u državnim institucijama zaposleno oko 23.000 službenika, na nivou FBiH oko 70.000, u RS oko 55.000 i Distriktu Brčko oko 3.000.

Ovo je samo dio podataka proizašlih iz poruka koje je James O’Brien, pomoćnik američkog državnog sekretara poslao bh. političarima, ali i građanima BiH koji podijeljeni po nacionalnim i političkim linijama, od zaglušujuće buke i magle koju stvaraju političari međusobnim, prividnim svađama, u stvari ne vide da su žrtve korupcije, manipulacije i prevara.