Minimalac i dalje pun dilema: Koliko će država zaraditi na novim uredbama?

Nakon što su početkom ove godine Vlade FBiH i RS usvojile odluke u novim minimalnim platama, tema ne prestaje izazovati reakcije kako javnosti, stručnjaka, institucija, poslodavaca.

Inače, ova praksa je ustaljena i bazirana na osnovu Uredbe o metodologiji izračuna i usklađivanja najniže plaće, kada, obično na kraju godine Vlade FBiH i RS usklađuju visinu najniže plaće za narednu godinu.

Iako se sve čini jasno, postoje segmenti ovih odluka čije posljedice će se znati tek kroz vrijeme implementacije.

Ono što je sigurno da su povećanjem minimalne plate povećana plaćanja i doprinosa što je otežavajuća okolnost za poslodavce, a više smo na temu doprinosa već pisali. 

Podsjećamo, odlukom Vlade FBiH najniža plata u FBIH za period od 01. januara do 31. decembra 2024.godine utvrđuje se u neto iznosu od 619,00 KM.

Najniža plata u FBiH je propisana u fiksnom, mjesečnom iznosu i isplaćuje se za svaki mjesec u istom iznosu, bez obzira na ukupan broj radnih dana odnosno radnih sati u pojedinom mjesecu.

Najniži iznos plate je 619 KM i ta propisana plata, ovom Odlukom predstavlja neto iznos nakon oporezivanja.

Koliko će FBiH ali i država profitirati novim uredbama

Iz Udruženje poslodavaca u FBiH za Akta.ba na pitanje koliko će FBiH ali i država profitirati novim uredbama tj. nametnutim povećanjem obaveza ka poslodavcima kažu da generalno niko od toga neće profitirati, pa ni sami radnici.

“Poslodavci su imali puno konkretnije prijedloge koji su bili u pravcu fiskalnih i parafiskalnih rasterećenja poslovanja. Iako najavljene, ove reforme se nisu još dogodile, ali to je jedini mogući model od kojeg bi svi u konačnici imali korist: poslodavci bi dobili radnu snagu koja bi bila zadovoljna podizanjem plata i standarda, radnici veće plate, ali ne samo radnici sa minimalnim platama, nego i svi drugi radnici, a vlasti bi dobile i na konkurentnosti i na zaštiti standarda radnika i građana jer iskustva pokazuju da veliki broj radnika napušta BiH i pitanja rada i zapošljavanja rješava u zemljama okruženja ili dalje.”, za Akta.ba izjavio je Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca u FBiH.

Nenadić je stava da vlast, poslodavci i sindikati moraju uspostaviti zapostavljeni ekonomsko-socijalni dijalog.

Da li država želi povećati budžet preko poslodavaca

Na pitanje koji je opći stav poslodavaca na činjenicu da država želi povećati budžet preko poslodavaca, iz Udruženja poslodavaca za Akta.ba kažu da poslodavci to tako ne doživljavaju.

“Poslodavci to ne doživljaju na način kako je postavljeno vaše pitanje, a to dovoljno govori činjenica da im predlažemo izbalansirane propise vezano za poreze, dohodat i dobit i dalje smo sigurni da bi najbolja rješenja bila smanjiti doprinose i porez na dohodak i izbalansirati porez na dobit te pristupiti podizanju minimalnih i svih drugih plata u FBiH. Sve drugo povećava krizu, siromaštvo, odlazak radnika, nekonkurentnost i u toliko sugerišemo nastavak ekonomsko-socijalnog dijaloga među vlastima, poslodavcima i sindikatima kako bismo ova pitanja riješili na zadovoljstvo sve tri strane, a to je moguće, vjerujte. Očekujemo najavljene promjene što prije.”, kaže Nenadić za Akta.ba.

U FBiH oko 20.000 radnika na minimalnoj plati, najčešće na Lohn poslovima

Na pitanje koliko je radnika na minimalnoj plati u BiH i da li će po njegovom mišljenju država profitirati ovim uredbama, Čavalić kaže da je važno istaći da se tu primarno najviše radi o Lohn poslovima.

Podsjećanja radi, Lohn poslovi predstavljaju poseban oblik postupka unutarnje obrade, koji se vrši na temelju ugovora zaključenog između strane osobe kao nalagodavatelja i osobe registrirane u BiH i na temelju odobrenja carinskog organa, a obavlja se u kontinuitetu (duži period).

Odobrenje carinskih organa daje se osobi registriranoj u BiH (nositelj odobrenja), a po kojem isti ostvaruje pravo uvoza robe (dobara) radi procesa njihove obrade i ponovnog izvoza iste u obrađenom stanju.

Postupak Lohn poslova može odvijati isključivo po odobrenju carinskih organa koje se izdaje nositelju postupka unutarnje obrade.

“U FBiH je oko 20.000 radnika ispod (ili približno oko) minimalne plate, shodno izuzeću. Ovdje prije svega mislimo na lohn poslove. Oko 140.000 radnika je u razredu između minimalne plate i 750 KM. Bitno je navesti da iz godine u godinu, taj broj opada. Pretpostavka je da uglavnom ovi radnici najviše idu vani. Također, prosječna plata raste. Što se tiče RS, broj radnika je vjerovatno duplo manji. Kada je riječ o dodatnim uplatama za PIO, ne očekuju se značajniji iznos zbog toga što sve manji broj radnika radi na minimalnoj plati. Skok sa 596 na 619 KM podrazumijeva “platne migracije” za par desetina hiljada radnika.Tako je ne očekujem značajnije prinose po osnovu doprinosa.”, pojasnio je Čavalić za Akta.ba.

Kakva je situacija u Republici Srpskoj 

Najniža plata u RS (od 1.1.2024.) je, također propisana u fiksnom, mjesečnom iznosu što znači da i ona isplaćuje za svaki mjesec u istom iznosu, bez obzira na ukupan broj radnih dana odnosno radnih sati u pojedinom mjesecu. 

Najniži iznos plate je 900 KM i kao takva, propisana Odlukom predstavlja neto iznos nakon oporezivanja.

Prema posljednjim podacima, koje ima Poreska uprava Republike Srpske, oko 170.000 radnika u Republici Srpskoj prima platu manju od prosječne, a od to­g broja njih oko 8 hiljada prijavljeno je na najnižu platu od 700 KM.

“Prema podacima Poreske uprave RS, na platu u rasponu od najniže, odnosno od 701 marke do prosječne plate u Republici Srpskoj, koja prema posljednjim podacima za decembar 2023. godine iznosi neto 1.304 marke, bilo je prijavljeno oko 162 hiljade lica.”, rekli su za Akta.ba iz Privredne komore RS.

U praksi radnik uz minimalnu platu očekuje i topli obrok. 

“U privatnom sektoru RS postoje dodatna očekivanja u vezi toplog obroka i zbog toga su poslodavci negativno reagovali u vezi minimalne plate od 900 KM. U praksi su očekivanja takva da radnik uz minimalnu platu od 900 KM očekuje i topli obrok – koji istina može biti u različitim formama, ali ipak vrijednosno izražen.”, dodatno za Akta.ba pojašnjava Admir Čavalić, ekonomski analitičar i aktualni zastupnik u Parlamentu FBiH.

Na pitanje koliko će RS profitirati novim uredbama u smislu povećanja budžeta kroz ove naplate iz Privredne komore RS za Akta.ba kažu da će odluka o najnižoj plati u Republici Srpskoj možda kratkoročno uticati na nominalno uvećanje prihoda u Budžetu RS, međutim u nekim srednjoročnim projekcijama, neminovno će doći do smanjenja ovih prihoda zbog  povećanja cijena usluga i robe široke potrošnje, što će dalje prouzrokovati inflaciju koja će dovesti do novih problema za privredu.

“Moguće negativne posljedice su i smanjenje broja zaposlenih u privredi, gubitak poslovnih partnerstava sa inostranim partnerima i otežan plasman proizvoda iz RS. Negativne posljedice ove odluke ogledaju se i u povećanju nezadovoljstva zaposlenih čija su primanja i ranije bila iznad novoutvrđenog iznosa najniže plate, jer će se primanja nekvalifikovanih ili niskokvalifikovanih radnika približiti primanjima radnika sa većim kvalifikacijama.”, izjavili su za Akta.ba.

Zakon u RS o doprinosima se razlikuje za realni i javni sektor

Na pitanje koliko je izvijesno da će Vlada RS iznivelirati minimalnu platu za sve nivoe, koje konkretne korake to podrazumijeva i koji rok se za to predviđa, iz Privredne komore RS za Akta.ba kažu da će logičnim slijedom doći i do korekcija plata u realnom sektoru.

“Prema Zakonu o platama zaposlenih u organima uprave Republike Srpske, naknade za topli obrok i regres uračunate su u iznos osnovne plate i ne mogu se posebno iskazivati, a osnovna plata, obračunata u skladu sa ovim zakonom, ne može biti niža od utvrđene najniže plate u Republici Srpskoj. Slijedom ovih odredbi neminovno će morati doći i do korekcija plata u javnom sektoru.”, ističu iz Privredne komore RS za Akta.ba.

Bitno je naglasiti, kažu, da je realni sektor u nepovoljnijoj poziciji zato što se regres i topli obrok na primanja u privredi obračunavaju i isplaćuju odvojeno, što znači da će povećanje najniže plate više pogoditi realni sektor.

“Iste posljedice pogađaju i javna preduzeća koja zapošljavaju veliki broj radnika. Značajno je istaći da Zakon o radu definiše da se na najnižu platu obračunava i minuli rad.”, pojasnili su.

Šta se u RS oporezuje a šta u FBiH

Javnosti je interesantna razlika načina oporezivanja plate i dodataka na platu u FBiH i RS te je važno istaći te zakonske činjenice prije svakih obračuna i paralela.

U Republici Srpskoj se oporezuju i plata i topli obrok (oporezivanja je oslobođen isključivo topli obrok koji se priprema u preduzećima, a ne i topli obrok koji se isplaćuje u novcu), dok se u Federaciji BiH ne oporezuju topli obrok, regres i prevoz, odnosno ova primanja u FBiH zavise od kolektivnog pregovaranja.

“Planirane fiskalne reforme u FBiH, a koje čekamo osam godina, bi uključile topli obrok sigurno, i naknadu za prevoz, moguće, u oporezivo. Na taj način bi se “fiktivno” povećala izražena minimalna (i prosječna, medijalna itd.) neto plata. Naravno, fokus tih reformi treba da bude spuštanje zbirne stope doprinosa na 25-27%.”, kaže Čavalić za Akta.ba.

To konkretno znači da će lični dohodak u RS-u nakon novih odredbi biti najmanje 1000 KM.

“U Republici Srpskoj minimalna plata je 900 KM bez uključenog toplog obroka, prevoza i regresa i sve je predmet oporezivanja sa naznakom da je lični odbitak najmanje 1.000 KM u zavisnosti od drugih uslova, a u FBiH minimalna plata 619 KM gdje topli obrok i regres nisu oporezivi.”, pojasnili su iz Privredne komore RS za Akta.ba.

Koliki je u konačnici zaista stvarni iznos plate koju će radnici u RS kako privatnog tako i javnog sektora dobijati bez da sami kalkuliraju aka bave se tematikom doprinosa i dilemom da li se na iznos minimalne plate dodaju ili ne dodaci na platu, svakako su pitanja koja su izazvala najviše dilema.

“Kada se na minimalnu platu dodaju minuli rad, topli obrok i prevoz, vidimo da će najniža neto plata iznositi između 1.200 – 1.300 KM. To će biti veliko opterećenje za privredu RS obzirom da se ovdje radi o minimalnim platama za najjednostavnije poslove i radne zadatke. Troškovi za plate za druga radna mjesta i kvalifikacije će biti daleko veći i to će dodatno opteretiti privredu.”, pojašnjavaju za Akta.ba.

Šta je u cijeloj priči sa medijalnom platom?

“Ako pratimo podatke od polovine godine, onda je vidljivo da je evidentirano 240.264 zaposlenih u FBiH ispod 1.000 KM neto plate. 245.463 zaposlenih imaju platu iznad 1.000 KM. Shodno navedenom, moguće je zaključiti da medijalna plata iznosi približno oko 1.000 KM.”, kaže Čavalić za Akta.ba.

Medijalna plata koju je kaže nedavno aktualizirao, je kao srednja tačka- eliminira uticaj ekstremno visokih i niskih primanja, pružajući realniju sliku o primanjima zaposlenih.

“Prosječna plata može biti iskrivljena ako postoje velike razlike između visokih i niskih primanja. Medijalna plata u Hrvatskoj iznosi oko 1.918 KM. U Srbiji 1.053 KM. Naravno, u FBiH imamo dosta neoporezivog na neto platu – npr. topli obrok, što medijalnu platu od 1.000 KM može povećati za 150-200 KM, tako da je viša od susjedne Srbije”, kaže Čavalić za Akta.ba.

Platna migracija

Čavalić kaže da se dešava “platna migracija” i to onih sa nižih ekstremnih plata ka sredini.

“Na primjer, u 2022. godini je 189.232 zaposlenih radilo do 750 KM, sada je to 142.771. Niz je razloga navedenom – od godišnjeg usklađivanja minimalnih plata preko inflacije pa sve do tržišnog unaprijeđenja pregovaračke pozicije zaposlenih, jer u suprotnom odlaze.”, kaže.

Smatra da je jasno da uskoro nećemo imati fiskalne zakone ali da su oni prijeko potrebni.

“Ono što je bitno naglasiti jeste da trebamo čim prije fiskalne zakone, i to na bazi zvučnih argumenata, ekonomskih analiza i najbitnije sa fokusom na medijalnu (ne minimalnu) platu.”, kaže Čavalić za Akta.ba.

Ove reforme treba da odgovore na pitanje kako da se poveća medijalna plata.

“Pritom, ne samo kroz prostu matematiku: 1.000 KM medijalna + topli obrok koji postaje oporeziv = 1.200 KM. Da, i to, ali kroz spuštanje zbirne stope doprinosa na 25-27%. Naravno, sve navedeno uz ceteris paribus (recesija, pad produktivnosti itd.)”, zaključio je Čavalić za Akta.ba.

Naida Kurdija – Akta.ba