Dok u svijetu pojeftinjuje, u BiH hrana sve skuplja: Roba fuš, cijena premium

Početkom mjeseca Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO) saopćila je da je indeks cijena hrane koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena niza prehrambenih proizvoda u decembru 2023. pao za 1,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, a 10,1 posto u odnosu na decembar 2022. godine.

U BiH je obrnuta situacija, jer, prema podacima Agencije za statistiku BiH, cijene hrane u decembru porasle su za 0,2 posto u odnosu na novembar, a u poređenju s decembrom 2022. prehrambeni proizvodi su skuplji za 3,4 posto.

Vanjski utjecaj

Sve je jasnije da smo ekonomija koja se suočava s dramatičnim posljedicama vanjskih utjecaja, ali i da ništa nismo naučili iz lekcija koje nam je servirala COVID-19 kriza, kaže Sanel Halilbegović, ekonomski stručnjak i profesor Internacionalnog Burch univerziteta.

Upozorava da, dok pametne države sve više vode računa o vlastitoj proizvodnji, BiH je nikad ovisnija o uvozu.

– Najžalosnije je to što privreda BiH izvozi kvalitetnu robu, jer EU ne trpi loš kvalitet, dok najlošija roba ostaje u BiH, a plaćamo je vrtoglavo skupo. Dovoljno je otići preko prve zapadne granice i jednostavno probati u dosta slučajeva identično pakovane proizvode široke potrošnje i shvatit ćemo kakav se škart uvaljuje bh. građanima, ne samo od domaćih proizvođača već i od uvoznika. Takva roba nije u paru sa “škart” cijenom, već je cijena “premium” – kaže Halilbegović.

Cijene hrane. Avaz

“Zaključane cijene”

Dodaje da se vlasti bave svime osim problemima građana BiH, proizvode s liste “zaključanih” također ubraja u one lošeg kvaliteta te zaključuje da se sistemski kreira situacija u kojoj se ljudi osiromašuju previsokim cijenama, a sve ostavlja značajne posljedice i po njihovo zdravlje i ostale segmente života.

– Čovjek koji se o jadu zabavio da stavi hranu na sto sigurno ne razmišlja o odlasku u pozorište ili na izložbu. Kakvu onda budućnost da očekujemo – pita se Halilbegović.

Naša zemlja se odmah treba okrenuti aktiviranju svih resursa za proizvodnju domaće hrane, posvetiti razvoju domaćeg stočarstva i poljoprivrede, jer priče o granicama, otcjepljenju, lažnim povećanjima plaća, Izbornom zakonu većini građana, sigurno, neće pomoći, ističe profesor Sanel Halilbegović.