70% građana nije upoznato šta treba učiniti u slučaju seksualnog i polnog uznemiravanja!

Seksualno uznemiravanje na radnom mjestu još je tabu tema u Bosni i Hercegovini, zbog čega većina žrtava, ali i poslodavaca ne zna kako bi reagovala na ovakvu prijavu. Mehanizmi za prepoznavanje seksualnog uznemiravanja i ucjenjivanja, i obezbjeđivanje podrške žrtvama nisu dovoljno razvijeni, te mnogi slučajevi seksualnog uznemiravanja ostaju neprijavljeni. Nedostatak jasnih procedura i efikasnih mjera podrške povećavaju rizik od reviktimizacije i sekundarne viktimizacije žrtava.

Potvrdilo je to istraživanje koje je provelo Udruženje Stop mobbing u istočnoj Hercegoovini, prijedorskoj i dobojskoj regiji u okviru projekta “Nisi sama, ćutanje te neće zaštititi!”.

Naime njihovi rezultati pokazuju poražavajuće podatke.

Od 1000 ispitanika čak njih 70% nije upoznato šta treba da učine ukoliko su izloženi seksualnom i polnom uznemiravanju!

Istraživanje je takođe pokazalo da 81% građana smatra da se seksualno uznemiravanje ne prijavljuje nadležnim organima, a takođe većina anketiranih građana ukoliko bi doživjeli seksualno uznemiravanje bi se prije povjerili radnim kolegama, 60%,  dok bi se nadležnim institucijama obratilo samo 30% ispitanika.

Istraživanje, osim iskustava građana sadrži i odgovore iz 25 javnih institucija i ustanova u Bosni i Hercegovini. Kako se navodi 84% ih je odgovorilo na dostavljene zahtjeve za pristup informacijama, a dobijeni odgovori upućuju na to da postoji određena svijest kod institucija i organizacija da se nasilje događa, ali da je pružanje zaštite ad hoc, da kod njih 16% ne postoje jasne smjernice kako primjeniti postojeće mehanizme zaštite od nasilja.

Takođe, institucije i organizacije uglavnom rodno zasnovano nasilje svode na podatke o nasilju u porodici, te na prikupljanje podataka o polnoj, starosnoj, obrazovnoj strukturi i radnom statusu.

“Obrazovno ili radno okruženje u kojem se o uznemiravanju ćuti, uskraćuje ili internim postupcima ne štiti od njegovog ponavljanja nije okruženje koje potiče na rad i usavršavanje. Zato je za zaustavljanje seksualnog uznemiravanja, osim zakonskih sankcija, izuzetno važna društvena reakcija, jer može doprinijeti da se uznemiravanje ne dogodi, odnosno da ono ima manje posljedica. Bez podrške, žrtve uznemiravanja mogu vjerovati da su same odgovorne za ono što su doživjele, a bez oštre osude okoline – oni koji uznemiravaju neće prestati”, navodi se u istraživanju.

Podizanjem svijesti, obrazovanjem javnosti i jačanjem podrške žrtvama, zaključuje tim analitičara, mogu se stvoriti efikasni mehanizmi prevencije i reakcije na uznemiravanje. 

Nadalje, potrebno je uspostaviti partnerstva između NVO, vladinih organizacija i profesionalnih udruženja kako bi se postigao dugoročan napredak u zaštiti od seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu u Bosni i Hercegovini.

Istraživanje je finansirano grantom Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State).

Buka