Kako se odgajaju djeca u BiH: Jedna od “metoda” ostavlja trajne posljedice na kvalitet života mališana

Koje su najučinkovitije metode odgoja danas? Treba li se potpuno odreći tradicionalnih oblika odgoja ili ih uklopiti u savremeni kontekst življenja? Da li su fizičke i psihološke metode zlostavljanja djece zamijenjene moćnom manipulacijom? Kako takav proces utiče na emotivni i egzistencijalni integritet djece? S kojim metodama moramo prestati? O svim ovim pitanjima razgovarali smo sa pedagogicom Vesnom Filipović i Nedimom Krajišnikom iz Udruženja Step by step.

U posljednjih 40-ak godina se desila promjena odgoja koja se nije mogla ni zamisliti. Ranije odgojni metodi koji su bili izrazito autoritarni temeljili su se na “strahu, batinama i kaznama”, dok se danas djeci daje više slobode. Međutim, gosti Novog dana ističu da svaki odgojni metod ima nešto što se iz njega može pametno iskoristiti. U autoritarnom metodu, stvaranje discipline i određivanje pravila su pozitivna kosekvenca.

Krajišnik smatra da se taj način odgoja zadržao u BiH društvu. Nažalost, tako ako koristite batine kao alat odgoja, možete očekivati da će i dijete to sutra iskoristiti u svom ophođenju prema društvu. Nasiljem se dobija samo instant promjena ponašanja kod djeteta, a ostavlja dugoročne posljedice na samu kvalitetu života.

Ono što ističu jeste da odgoj nikad nije van konteksta. Odgoj se dešava sad i cijeli život, a zajednička definicija odgoja ne postoji.

“Danas smo ušli u jednu krajnost – pedocentričnost. Mi tapšemo djeci za sve što su uradili bilo dobro ili loše i tako ne mogu stvoriti logičan zaključak svojih postupaka“, dodaje on.

Važno je osvijestiti da li vlastitom brigom onesposobljavamo dijete, ističe Krajišnik. Potrebno je svjesno postavljati pitanja sebi jer “mi generalno djecu ne doživljavamo kao ljude”.

“Dijete ne može samo rezonirati svoje potrebe te je vrlo važno kako izgledamo u očima tog djeteta. Riječi mogu zauvijek pogoditi dijete”, naglašava Filipović.

Jesu li prošle metode zamijenjene manipulativnim?

“Moramo biti svjesni da je manipulacija sastavni dio svake društvene komunikacije, naravno, dok ne prelazi granicu zloupotrebe”, kazala je Filipović.

Pedagogica ističe da joj je drago da je manipulacija zamijenila fizičko zlostavljanje koje je najbrutalniji vid nasilja.

“Moramo biti svjesni da je glavna zadaća svakog roditelja osamostaliti dijete. Tako da stvaramo individuu koja će biti samostalna da opstane u životu i bez brige roditelja“, dodaje ona.

Odgoj djeteta nije isto formatiran u različitim kulturama i na različitim mjestima. Često se prave komparacije kako su “prije” djeca više “slušala”, ali kako pojašnjava Krajišnik, “ta priča traje već 3.000 godina još od Sokrata” koji je isto kritikovao nove generacije. U svakom vremenu se dešava romantizacija prošlih vremena.

“Mi moramo da se dogovorimo kakvu djecu želimo. Ako bismo odgovorilo na to pitanje, to bi nam pomoglo sa našim načinom odgoja“, potcrtava Krajišnik.

Odgoj se dešava cijeli život i moramo biti svjesni da svi faktori socijalizacije utječu na odgoj. To uključuje školu, medije, okolinu, i svakako, podneblje u kojem se dijete nalazi kao i socio-ekonomski uvjeti života.

Online prostor kao dio socijalizacije

U doba masovne digitalizacije, online prostor je sada novi faktor koji je sastavni dio socijalizacije ličnosti. Kako to sada utječe na djecu, pitanje je koje smo postavili našim gostima.

“U odgoju ništa nije crno-bijelo. Morate puno da pratite i razgovarate s djetetom o svemu“, kazala je Filipović.

Pedagogica pojašnjaca da ako dijete spava 8 do 10 sati, u školi provodi pet sati, druženje sa prijateljima 2 sata, vannastavne aktivnosti traju 2-3 sata na dan, njemu preostaje samo sat do dva u digitalnom svijetu. Djetetu je, dakle, potrebno ponuditi kvalitetnu alternativu za provođenje slobodnog vremena u odnosu na platforme koje koriste na internetu.

Ipak, ističe isključive slučajeve: “Nije isto je li dijete gleda zlostavljanje životinje na Youtube ili neki naučni eksperiment. Naravno, to ne mora biti samo eduaktivnog karaktera već može biti i neki zabavni sadržaj, recimo muzika”.

Filipović zaključuje da je razgovor sa djecom jako bitan. I najosnovnije je sredstvo odgoja. “Jako puno razgovora, jako puno otvorene komunikacije sa djecom. Bez tabu tema. Svaki problem im možete približiti ako razgovarate sa njima. Ne postoji tema koju dijete ne može da predoči ako vi razgovarate sa njim“, kazala je ona.

Krajišnik dodaje da je odnos neprevaziđena stvar. “Ako postoji odnos postoji platfroma na kojoj možete razgovarati, suočavati se sa problemima i stvarati povjerenje“, ističe on.

Složili su se da do šeste godine ne postoji potreba za konzumaciju tehnologije kod djece.

N1