“Do majstora je skoro pa nemoguće doći, džaba dnevnica i sve…”

Federalni zavod i kantonalne službe za zapošljavanje proveli su istraživanje o tržištu rada za 2023. i 2024. godinu, prema kojem su iskazane najveće procijenjene potrebe za novim zapošljavanjem.

Prema stručnoj spremi, poslodavci su iskazali najveće potrebe za radnicima sa srednjom stručnom spremom III stepena (KV), i to 64 posto. Slijedi tražnja za radnicima srednje stručne spreme IV stepena (SSS) 19 posto, te za radnicima visoke stručne spreme (VSS) 6,8 posto.

Potrebe tržišta

Najtraženija zanimanja III i IV stepena srednje stručne spreme u 2024. godini će biti: prodavač-trgovac, konobar, bravar, zavarivač-varilac, vozač kamiona, kuhar, šivač, stolar, zidar, tesar, mašinski tehničar. Iskazana je i velika potražnja za pomoćnim radnicima u proizvodnji i radnicima za jednostavne poslove.

Kad je riječ o zanimanjima s fakultetskom diplomom, najveća potražnja poslodavaca će biti za radnicima iz IT sektora (inžinjerima elektrotehnike, sistem inžinjerima, programerima-IT developerima i drugo), zatim ekonomistima, magistrima farmacije, te mašinskim i građevinskim inžinjerima.

Predsjednik Privredne komore Federacije BiH (PKFBiH) Mirsad Jašarspahić je u razgovoru za “Avaz“ govorio o potrebama tržišta i razlozima zašto su određena zanimanja traženija od drugih.

– Kako postoji tržište proizvoda, tako postoji i tržište radne snage, osnovni zakon u ekonomiji, zakon ponude i potražnje i tržište su regulator svega i ono učini da je povremeno određena struka traženija u odnosu na drugu. Ako govorimo o strukama iz oblasti ugostiteljstva, jasno je da su susjedne turističke destinacije pokupile veći broj kuhara, konobara i sve one koji se tim poslom bave i imaju dobro iskustvo, pa je samim tim potražnja veća ovdje, u BiH, jer se održava u tom smislu – kazao je Jašarspahić.

Jašarspahić ističe da je evidentna traženost IT sektora koji je prisutan u svakoj oblasti i da ga ne treba gledati kao izdvojenog.

– On je sveprisutan i ne postoji oblast privrede gdje IT sektor nije potreban i zato će uvijek biti potražnja. Isti slučaj je i s inžinjerima mašinstva i elektrotehnike. To je svjetski trend i, da kažem, svaka struka je važna, da me ne shvati neko pogrešno, ali neka je traženija u odnosu na drugu. To je ponekad godina-dvije trenda, a neke su uvijek tražene – govori.

Kada je riječ o potražnji mašinskih i građevinski inžinjera, Jašarspahić objašnjava da je razlog za to velika potražnja za inžinjerskim strukama.

Inžinjerske struke su uvijek traženije od nekih drugih, zbog toga što ih nema puno, ljudi se uvijek nekako odlučuju za školovanje u društvenim smjerovima jer su lakši, međutim, lakoća završetka nekog studija je obrnuto proporcionalna brzini dolaska do posla – kazao je.
Strukovna zanimanja

Ističe kako će strukovna zanimanja biti sve traženija.

– Evidentan je nedostatak stručne radne snage, tzv. majstorskog kvalificiranog kadra, teško ih je pronaći, kada se radi o popravci u kući, teško je doći do kvalitetnog majstora, njihovo vrijeme je unaprijed rasprodano. Mogući trend koji će se sigurno desiti je taj da će se mnogi od njih udruživati u zajednicu uslužnih djelatnosti – objašnjava Jašarspahić.

Govorio je i o tome kako se tržište uvijek mijenja, te kako neka zanimanja koja nisu postojala prije 50 godina sada postoje.

– Uvijek će jedna od najtraženijih referenci u budućnosti biti ta koliko ste se spremni mijenjati i raditi na sebi. Ljudi koji se opredijele za određenu branšu uvijek moraju dodatno da se usavršavaju i da se pripremaju za to šta će se tražiti za nekih pet godina – govori.
Potrebno usavršavanje

Medicinska struka i nije baš na listi najtraženijih zanimanja, a Jašarspahić ističe da je razlog za to taj što struka još nije prerasla u privatni sektor, ali se to već nazire. Kada je riječ o tome šta nije isplativo da se studira i šta je na najnižoj ljestvici, Jašarspahić ističe da je potrebno usmjeriti djecu da se bave onim čime žele da se bave i onda trebaju da se bave time uz 100 posto kapaciteta.

– Neka budu u svojoj branši najbolji i imat će posla. Sredina je najgora, ako težimo osrednjosti, to nije dobro. Neko će reći – pravnika ima puno na birou, ali isto tako upitajte advokatske agencije da li je lako naći pravog asistenta pravnika. Bitno je dati 100 posto sebe i bit ćete priznati u svojoj struci – zaključio je Jašarspahić.