Bosna i Hercegovina jedina u Evropi bez berze električne energije

Bosna i Hercegovina je jedina država u Evropi koja nema berzu električne energije, nakon što su prošle godine svoje državne operatore berzi uspostavile Sjeverna Makedonija, Kosovo, Albanija i Crna Gora, kaže energetski ekspert Mirza Kušljugić.

Hrvatska je svoju berzu električne energije (CROPEX) osnovala prije deset godina, dok berza u Srbiji (SEEPEX) postoji od 2016. godine.

Integracija u evropsko tržište

Energetski stručnjaci kažu da bi berza omogućila transparentnu, brzu i efikasnu trgovinu strujom, ali da za njeno osnivanje nema saglasnosti političke vlasti u Bosni i Hercegovini.

Bosna i Hercegovina se obavezala integrisati u evropsko energetsko tržište još prije 18 godina, kada je potpisala Ugovor o pristupanju Evropskoj energetskoj zajednici. Međutim, još uvijek nije uspostavila berzu električne energije, koja je preduslov za tu integraciju.

U Državnoj regulatornoj komisiji za električnu energiju (DERK), nadležnoj, između ostalog, za međunarodnu trgovinu električnom energijom, navode za Radio Slobodna Evropa (RSE) da berza nije uspostavljena zbog “zakonskih prepreka”.

Objašnjavaju da je za kreiranje politike nadležno državno Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

Koje su koristi osnivanja berze električne energije?

Osnivanje berze je preduslov za spajanje sa jedinstvenim evropskim tržištem, što donosi niz prednosti, objašnjava za RSE energetski ekspert Mirza Kušljugić.

Kaže da domaći državni aparat još uvijek održava energetski monopol, kroz subvencioniranje proizvodnje u državnim termoelektranama na ugalj, te kontrolu cijene električne energije.

Naime, u Bosni i Hercegovini posluju tri javne elektroprivrede. U vlasništvu entiteta Republika Srpska (RS) je Elektroprivreda RS, dok je Federacija Bosne i Hercegovine vlasnik Elektroprivreda BiH i Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne (HZHB).

“Normalno je da će protiv trgovanja (električnom energijom) na berzi biti oni koji ne žele konkurenciju”, kaže Kušljugić, objašnjavajući da ne postoji volja političke vlasti u BiH za integraciju energetskog sektora.

Energetski ekspert Almir Muhamedbegović za RSE navodi da građani Bosne i Hercegovine mnogo gube zbog netransparentne prodaje viškova električne energije posredstvom firmi nakupaca na unutrašnjem tržištu, umjesto na domaćoj berzi, ili na berzama zemalja u susjedstvu.

Objašnjava to na primjeru Elektroprivrede Bosne i Hercegovine, najvećeg proizvođača električne energije u državi. Ova kompanija, uz druge dvije javne elektroprivrede, čini glavninu domaćeg elektroenergetskog sektora.

“Kada vidite kolika je zarada Elektroprivrede Bosne i Hercegovine u izvozu struje, vidjećete da je to banalno u odnosu na prodaju struje nakupcima na unutrašnjem tržištu. I to je ta izgubljena dobit. To je pogubna prodaja viškova struje, koja je potpuno netransparentna”, kaže Muhamedbegović.

Naime, Elektroprivreda BiH već godinama prodaje svoje viškove struje firmama nakupcima, nerijetko po cijenama nižim od onih na berzama električne energije u susjednim zemljama. Samo tokom 2022. godine je na razlikama u cijeni ovo preduzeće propustilo prihod od 63,6 miliona maraka (32,5 miliona eura), pokazala je nedavna analiza RSE.

Muhamedbegović objašnjava da je berza najbrži i najtransparentniji način trgovanja strujom, koja omogućava brzu trgovinu strujom po principu “dan unaprijed” ili “unutar jednog dana”.

Struja je specifičan proizvod

“Tu se vidi ko je kupio, koliko je kupio, i po kojoj cijeni. To je kao tender uživo”, objašnjava on.

Energetski ekspert Ognjen Marković kaže za RSE da bi osnivanje berze i integracija u elektroenergetsko tržište Evropske unije omogućili Bosni i Hercegovini i niz drugih prednosti.

Proizvodnja električne energije u zemlji bi bila optimizirana, što bi značajno olakšalo i proces dekarbonizacije, odnosno prestanka korištenja uglja i drugih fosilnih goriva u proizvodnji struje, kaže on.

Električna energija je specifičan proizvod, jer se ne može skladištiti. Zbog toga su brzina trgovanja i veličina tržišta vrlo važni i za termoelektrane na ugalj, a naročito za vjetro i solarne elektrane, koje nemaju stabilnu proizvodnju, kaže Marković.

“Nekad ima sunca i vjetra, a nekad nema. Ali na organizovanom tržištu ‘dan unaprijed’, ili ‘unutar jednog dana’ vlasnici elektrana znaju da će sutra biti sunca ili vjetra, jer su kratkoročne prognoze dosta tačne. I oni onda mogu nuditi energiju na berzi bez rizika da neće moći proizvesti ugovorene količine, i da će morati plaćati odštetu, odnosno penale svojim kupcima”, objašnjava on.

Marković ističe i da je još 2016. godine pripremljen prijedlog izmjene zakona o energetskom sistemu na nivou države, što je trebalo omogućiti, između ostalog, i uspostavljanje berze.

“Bez donošenja tih izmjena se ne može ni uspostaviti berza. Evo, sedam godina je prošlo, a taj prijedlog nije čak ni došao u državni parlament da se o njemu raspravlja. Još uvijek je na nivou analiza i tehničkih razgovora i još nije, čini mi se, došlo ni do pravih političkih razgovora o usvajanju”, kaže on.

Šta (ne) kažu državne elektroprivrede?

Uspostava berze bi proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora omogućila i trgovanje garancijama porijekla njihovog proizvoda, čime bi osigurali bolju profitabilnost i brži povrat investicije, naveli su za RSE iz Elektroprivrede HZHB.

Dodali su da bi se osnivanjem berze izbjeglo i posredovanje u trgovini, čime bi se potencijalno ostvarile niže cijene, odnosno boljitak za privredu Bosne i Hercegovine.

Iz Elektroprivrede HZHB navode da ova kompanija godinama zagovara osnivanje berze, te da ne postoji alternativa za Bosnu i Hercegovinu, jer će već 2026. godine Evropska unija uvesti CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism).

Radi se o svojevrsnom porezu na emisiju karbona tokom proizvodnje određenih proizvoda koji se uvoze u EU, uključujući prvenstveno električnu energiju.

To će domaću struju učiniti nekonkurentnom, jer većinom dolazi iz termoelektrana na ugalj, koje oslobađaju ogromne količine karbona tokom proizvodnje.

Uspostava berze električne energije je “jedini način da izvoz električne energije u EU izuzmemo iz CBAM mehanizma”, navode u Elektroprivredi HZHB.

Druge dvije javne elektroprivrede nisu odgovorile na pitanje RSE šta misle o dugogodišnjem odgađanju uvođenja berze električne energije.

Šutnja i šturi odgovori nadležnih institucija

Resorno Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine (MVTEO) nije odgovorilo na pitanja RSE o razlozima zbog kojih još uvijek nije uspostavljena berza električne energije.

Odgovor nije stigao ni iz Ministarstva energetike i rudarstva u bh. entitetu Republika Srpska.

Energetskim sektorom u drugom entitetu upravlja Federalno ministarstvo energije, industrije i rudarstva. U odgovoru za RSE navode da nisu nadležni komentarisati zašto još uvijek nije osnovana berza električne energije, te upućuju na resorno državno ministarstvo.

Istovremeno, iz državnog preduzeća “Elektroprenos”, nadležnog da prenosi električnu energiju, te održava i proširuje elektroprenosnu mrežu, kažu da je tržište električne energije za dan-unaprijed i unutar dana (berzu) bilo potrebno uspostaviti i ranije, te da je neophodno aktivno raditi na uvezivanju u regionalno i evropsko tržište.

Dodaju da su analize pokazale da bi uvođenjem mogućnosti kratkoročne trgovine strujom i povećanjem transparentnosti bila ostvarena “potencijalna dobit od oko 60 miliona eura godišnje”.

Naveli su da su 2022. i 2023. godine nastavljene aktivnosti ka osnivanju berze, u skladu sa dogovorom između resornog državnog ministarstva, Svjetske banke, američke Agencije za međunarodni razvoj (USAID), te Delegacije Evropske unije u BiH.

Uz tehničku asistenciju USAID-a, trenutno je u toku izrada nacrta Zakona o regulatoru električne energije i prirodnog plina, prenosu i tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini, koji bi trebao omogućiti osnivanje berze električne energije.