Kako stoji ekonomija svake općine u Kantonu Sarajevo: Mnogi podaci su iznenađujući

Poznati su rezultati istraživanja o ekonomskom razvoju svih devet općina u Kantonu Sarajevo, a koji su nedavno predstavljeni na Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANU BiH).

Autori studije “Lokalni ekonomski razvoj u općinama Kantona Sarajevo: Prilike i izazovi nove postkrizne normalnosti” su profesor emeritus Anto Domazet, prof. dr. Muamer Halilbašić i doc. dr. Denis Berberović. Saradnica za statistiku bila je Marijana Galić, dok je tehničku podršku za izradu studije pružila Ajna Duzić.

Studija sadrži podatke o stanovništvu, radnoj snazi i (ne)zaposlenosti, dohotku, investicijama i broju privrednih subjekata, izvozu, turizmu te preporuke kako poboljšati ekonomiju općina, pa tako i cijelog Kantona Sarajevo.

Stanovništvo

U posljednjih deset godina smanjuje se ukupno stanovništvo i radno sposobno stanovništvo u Kantonu Sarajevo. Rast stanovništva postoji u Hadžićima, Ilidži, Ilijašu i Vogošći, dok se stanovništvo smanjuje u Centru, Novom Gradu, Novom Sarajevu, Starom Gradu i Trnovu.

Kada je u pitanju ukupno stanovništvo, istaknut je broj stanovnika 2022. godine i broj stanovnika 2013., kada je proveden posljednji popis stanovništva u Bosni i Hercegovini. Shodno tome, u općini:

• Centar je 2022. bilo 52.500 stanovnika, dok je 2013. bilo 68.900 stanovnika. To je smanjenje broja stanovnika za 16.400 ili 23,8 posto;

• Hadžići je 2022. bilo 24.600 stanovnika, dok je 2013. bilo 22.800 stanovnika. To je povećanje broja stanovnika za 1.800 ili 7,8 posto;
• Ilidža je 2022. bilo 71.300 stanovnika, dok je 2013. bilo 61.200 stanovnika. To je povećanje broja stanovnika za 10.100 ili 16,5 posto;
• Ilijaš je 2022. bilo 20.800 stanovnika, dok je 2013. bilo 19.600 stanovnika. To je povećanje broja stanovnika za 1.200 ili 6,1 posto;
• Novi Grad je 2022. bilo 122.600 stanovnika, dok je 2013. bilo 125.600 stanovnika. To je smanjenje broja stanovnika za 3.000 ili 2,3 posto;
• Novo Sarajevo je 2022. bilo 62.800 stanovnika, dok je 2013. bilo 73.800 stanovnika. To je smanjenje broja stanovnika za 11.000 ili 14,9 posto;
• Trnovo je 2022. bilo 1.700 stanovnika, dok je 2013. bilo 2.900 stanovnika. To je smanjenje broja stanovnika za 1.200 ili 41,3 posto;

• Vogošća je 2022. bilo 29.200 stanovnika, dok je 2013. bilo 25.900 stanovnika. To je povećanje broja stanovnika za 3.300 ili 12,7 posto.

Tako je u Kantonu Sarajevo 2022. bilo 419.500 stanovnika, dok je 2013. bilo 442.700 stanovnika. To je smanjenje broja stanovnika za 23.200 ili 5,2 posto. Najveći rast broja stanovnika bio je u općini Ilidža (16,5 posto), dok je najveće smanjenje broja stanovnika bilo u općini Trnovo (41,3 posto).

Kada je u pitanju broj radno sposobnog stanovništva, također je istaknut broj radno sposobnog stanovništva 2022. i broj radno sposobnog stanovništva 2013. Shodno tome, u općini:

• Centar je 2022. bilo 33.100 radno sposobnih stanovnika, dok je 2013. bilo 46.300 radno sposobnih stanovnika. To je smanjenje radno sposobnog stanovništva za 13.200 ili 28,5 posto;
• Hadžići je 2022. bilo 16.900 radno sposobnih stanovnika, dok je 2013. bilo 15.600 radno sposobnih stanovnika. To je povećanje radno sposobnog stanovništva za 1.300 ili 8,3 posto;

• Ilidža je 2022. bilo 49.000 radno sposobnih stanovnika, dok je 2013. bilo 41.300 radno sposobnih stanovnika. To je povećanje radno sposobnog stanovništva za 7.700 ili 18,6 posto;
• Ilijaš je 2022. bilo 14.200 radno sposobnih stanovnika, dok je 2013. bilo 12.400 radno sposobnih stanovnika. To je povećanje radno sposobnog stanovništva za 1.800 ili 14,5 posto;
• Novi Grad je 2022. bilo 81.900 radno sposobnih stanovnika, dok je 2013. bilo 87.700 radno sposobnih stanovnika. To je smanjenje radno sposobnog stanovništva za 5.800 ili 6,6 posto;
• Novo Sarajevo je 2022. bilo 41.000 radno sposobnih stanovnika, dok je 2013. bilo 48.800 radno sposobnih stanovnika. To je smanjenje radno sposobnog stanovništva za 7.800 ili 15,9 posto;
• Stari Grad je 2022. bilo 21.900 radno sposobnih stanovnika, dok je 2013. bilo 28.500 radno sposobnih stanovnika. To je smanjenje radno sposobnog stanovništva za 6.600 ili 23,1 posto;
• Trnovo je 2022. bilo 1.000 radno sposobnih stanovnika, dok je 2013. bilo 1.800 radno sposobnih stanovnika. To je smanjenje radno sposobnog stanovništva za 800 ili 44,4 posto;
• Vogošća je 2022. bilo 20.100 radno sposobnih stanovnika, dok je 2013. bilo 17.600 radno sposobnih stanovnika. To je povećanje radno sposobnog stanovništva za 2.500 ili 14,2 posto.

Tako je u Kantonu Sarajevo 2022. bilo 279.000 radno sposobnih stanovnika, dok je 2013. bilo 300.000 radno sposobnih stanovnika. To je smanjenje radno sposobnog stanovništva za 21.000 ili sedam posto. Najveći rast radno sposobnog stanovništva bio je u općini Ilidža (18,6 posto), dok je najveće smanjenje radno sposobnog stanovništva bilo u općini Trnovo (44,4 posto).

Autori studije su intervjuom s načelnicima općina utvrdili da postoje dvije grupe faktora koje utječu na dinamiku stanovništva:

• Prvu čine faktori privlačenja (pull factors) koji podrazumijevaju unapređenje putne, komunalne i socijalno-obrazovne infrastrukture, kao i povećane mogućnosti zapošljavanja i ponude jeftinijih stanova koji doprinose tome da prigradske općine budu privlačnije za biznis, posao i život, posebno mladih porodica;
• Drugu grupu čine faktori potiskivanja (push factors) koji pokreću pojedince i porodice u emigraciju u najproduktivnijoj radnoj i životnoj dobi. Riječ je o ekonomsko-socijalnoj prisili, nemogućnosti zadovoljavanja osnovnih potreba i očekivanje da će u državama emigracije postojati veće šanse za bolji život.

Radna snaga i zaposlenost

Studijom je utvrđeno i to da iako je ukupno stanovništvo i radno sposobno stanovništvo smanjeno, povećana je radna snaga. Kao razlozi za to navedeni su povećanje ekonomske aktivnosti i priliv radne snage izvan Kantona Sarajevo.

To je najviše izraženo u općini Centar koja ima veliko smanjenje ukupnog stanovništva i radno sposobnih stanovnika, ali ima rast radne snage. To je slučaj i u općinama Trnovo (za koju je naglašeno da ima specifične razloge demografske depresije), Stari Grad i Novo Sarajevo.

Kada je u pitanju broj zaposlenih i nezaposlenih, istaknut je broj zaposlenih i nezaposlenih tokom 2022. i 2013. Shodno tome, u općini:

• Centar je 2022. bilo 45.300 zaposlenih, dok je 2013. bilo 39.700 zaposlenih. To je povećanje broja zaposlenih za 5.600 ili 14,1 posto. U ovoj općini je 2022. bilo 6.600 nezaposlenih, dok je 2013. bilo 7.900 nezaposlenih. To je smanjenje broja nezaposlenih za 1.300 ili 19,6 posto;
• Hadžići je 2022. bilo 5.300 zaposlenih, dok je 2013. bilo 3.900 zaposlenih. To je povećanje broja zaposlenih za 1.400 ili 35,8 posto. U ovoj općini je 2022. bilo 4.400 nezaposlenih, dok je 2013. bilo 5.700 nezaposlenih. To je smanjenje broja nezaposlenih za 1.300 ili 22,8 posto;
• Ilidža je 2022. bilo 25.300 zaposlenih, dok je 2013. bilo 17.500 zaposlenih. To je povećanje broja zaposlenih za 7.800 ili 44,5 posto. U ovoj općini je 2022. bilo 9.500 nezaposlenih, dok je 2013. bilo 11.700 nezaposlenih. To je smanjenje broja nezaposlenih za 2.200 ili 18,8 posto;
• Ilijaš je 2022. bilo 4.300 zaposlenih, dok je 2013. bilo 2.400 zaposlenih. To je povećanje broja zaposlenih za 1.900 ili 44,1 posto. U ovoj općini je 2022. bilo 4.200 nezaposlenih, dok je 2013. bilo 5.500 nezaposlenih. To je smanjenje broja nezaposlenih za 1.300 ili 23,6 posto;
• Novi Grad je 2022. bilo 30.800 zaposlenih, dok je 2013. bilo 22.200 zaposlenih. To je povećanje broja zaposlenih za 8.600 ili 38,7 posto. U ovoj općini je 2022. bilo 15.000 nezaposlenih, dok je 2013. bilo 20.200 nezaposlenih. To je smanjenje broja nezaposlenih za 5.200 ili 25,7 posto;
• Novo Sarajevo je 2022. bilo 28.500 zaposlenih, dok je 2013. bilo 23.500 zaposlenih. To je povećanje broja zaposlenih za 5.000 ili 21,2 posto. U ovoj općini je 2022. bilo 6.700 nezaposlenih, dok je 2013. bilo 9.000 nezaposlenih. To je smanjenje broja nezaposlenih za 3.700 ili 41,1 posto;
• Stari Grad je 2022. bilo 10.400 zaposlenih, dok je 2013. bilo 9.500 zaposlenih. To je povećanje broja zaposlenih za 900 ili 8,6 posto. U ovoj općini je 2022. bilo 5.300 nezaposlenih, dok je 2013. bilo 6.600 nezaposlenih. To je smanjenje broja nezaposlenih za 1.300 ili 19,6 posto;
• Trnovo je 2022. bilo 400 zaposlenih, dok je 2013. bilo 300 zaposlenih. To je povećanje broja zaposlenih za 100 ili 33,3 posto. U ovoj općini je 2022. bilo 500 nezaposlenih, što je jednako broju nezaposlenih iz 2013.
• Vogošća je 2022. bilo 6.200 zaposlenih, dok je 2013. bilo 3.900 zaposlenih. To je povećanje broja zaposlenih za 2.300 ili 37 posto. U ovoj općini je 2022. bilo 4.300 nezaposlenih, dok je 2013. bilo 5.400 nezaposlenih. To je smanjenje broja nezaposlenih za 1.100 ili 20,3 posto.

Tako je u Kantonu Sarajevo 2022. bilo 156.500 zaposlenih, dok je 2013. bilo 122.900 zaposlenih. To je povećanje broja zaposlenih za 33.600 ili 27,3 posto. Pretprošle godine je bilo 56.400 nezaposlenih, dok je 2013. bilo 72.500 nezaposlenih. To je smanjenje broja nezaposlenih za 16.100 ili 22,2 posto.

Najviše godišnje stope rasta zaposlenosti su u općinama Ilidža (4,25 posto) i Novi Grad (3,75 posto), dok su najniže godišnje stope rasta zaposlenosti u općinama Centar, Novo Sarajevo, Stari Grad i Trnovo.

U svim sarajevskim općinama je visoka stopa nezaposlenosti mladih. Udio nezaposlenosti mladih u ukupnom broju nezaposlenih u ovom kantonu iznosi 17.000 ili 30,6 posto. Za autore ove studije ovo je pokazatelj da općine nisu osigurale učinkovito obrazovanje, dokvalifikaciju i prekvalifikaciju ili druge oblike razvoja vještina i znanja potrebnih lokalnom tržištu.

Objašnjeno je zašto zaposlenost kao pokazatelj lokalnog ekonomskog razvoja sa sobom nosi niz kontroverzi i paradoksa.

“Možete imati hotel na Bjelašnici i zapošljavati lokalne ljude, ali sjedište hotela je u općini Centar i zaposlenost je pripisana drugoj općini, a vaša općina, koja je privukla investiciju, nije prikazana kao ekonomski napredna općina. Načelnici, a i statistika treba da posvete pažnju ovim pitanjima. Primarno je generirati radna mjesta, a onda zapošljavati ljude iz vlastite općine”, sugerisano je.

Ovim istraživanjem je utvrđeno i to da općine u Kantonu Sarajevo ne čine lokalna tržišta, jer je mobilnost radnika i ponuda radne snage integrirana. Zbog toga se o lokalnom tržištu može govoriti kao kantonalnom tržištu rada. Napomenuto je i na to da postoji mobilnost radne snage iz Visokog, Kiseljaka, Kreševa, Konjica, Istočnog Sarajeva i drugih mjesta prema Kantonu Sarajevo.

Dohodak

Studija sadrži i podatke o bruto dodanoj vrijednosti (BDV) kao ukupnoj vrijednosti koju stvara jedna lokalna zajednica, regija ili država, direktnom poreskom prihodu po stanovniku i prosječnoj neto plati. Kada je u pitanju BDV po zaposlenom, on je u općini:

• Centar 2022. iznosio 64.618 KM, dok je 2021. iznosio 54.078 KM. To je povećanje za 10.540 KM ili 19,4 posto;
• Hadžići je 2022. iznosio 49.484 KM, dok je 2021. iznosio 43.907 KM. To je povećanje za 5.577 KM ili 12,7 posto;
• Ilidža je 2022. iznosio 37.095 KM, dok je 2021. iznosio 34.233 KM. To je povećanje za 2.862 ili 8,3 posto;
• Ilijaš je 2022. iznosio 49.859 KM, dok je 2021. iznosio 49.396 KM. To je povećanje za 463 KM ili jedan posto;
• Novi Grad je 2022. iznosio 43.235 KM, dok je 2021. iznosio 38.568 KM. To je povećanje za 4.667 KM ili 12,1 posto;
• Novo Sarajevo je 2022. iznosio 65.155 KM, dok je 2021. iznosio 52.684 KM. To je povećanje za 12.471 KM ili 23,6 posto;
• Stari Grad je 2022. iznosio 39.006 KM, dok je 2021. iznosio 38.593 KM. To je povećanje za 413 KM ili 0,8 posto;
• Trnovo je 2022. iznosio 28.829 KM, dok je 2021. iznosio 29.816 KM. To je smanjenje za 987 ili 3,31 posto;
• Vogošća je 2022. iznosio 46.093 KM, dok je 2021. iznosio 41.433 KM. To je smanjenje za 4.660 KM ili 11,2 posto.

Dakle, iz prethodno istaknutih podataka je vidljivo da je najveća produktivnost u Novom Sarajevu i Centru, dok je najmanja produktivnosti u Trnovu.

Konstatovano je da visina BDV-a po zaposlenom u Novom Sarajevu i Centru pokazuje da su djelatnosti zasnovane na znanju produktivnije od proizvodnje i isporuke roba i personalnih, distributivnih i drugih servisa (industrija, građevinarstvo, trgovina, turizam i druge usluge). Dodatno je objašnjeno šta govore podaci o BDV-u po zaposlenom.

“Prevedeno na BDV po stanovniku, uz kurs od jednog dolara za 1,75 KM, dobija se interesantna distribucija po općinama koja pokazuje da općine Centar i Novo Sarajevo imaju obilježja općina s visokim dohotkom (više od 13.200 dolara po stanovniku). Prosjek za Kanton Sarajevo iznosi 11.200 dolara (medijana iznosi 9.400 dolara), što znači da Kanton Sarajevo u cjelini nije izašao iz zamke srednjeg dohotka (zamka srednjeg dohotka je dugotrajna ekonomska stagnacija nastala nakon naglog rasta)”, obrazloženo je.

To znači, prema riječima autora studije, da sedam od devet općina imaju viši srednji dohodak te da su više godina u zamci srednjeg dohotka.

Napomenuto je da je pouzdanost podataka o BDV-u dijelom upitna zbog prikrivene ekonomije. Zbog toga je prihvatljiva pretpostavka da je prosjek Kantona Sarajevo na nivou granice visokog dohotka. Međutim, zbog neravnomjerne distribucije u dohocima, izvjesno je da koristi od takvog razvoja nisu bile ravnomjerno raspoređene.

Kada su u pitanju direktni poreski prihodi po stanovniku, oni su u općini:

• Centar 2022. iznosili 907 KM, dok su 2013. iznosili 354 KM. To je povećanje za 553 KM ili 156 posto;
• Hadžići 2022. iznosili 312 KM, dok su 2013. iznosili 102 KM. To je povećanje za 210 KM ili 205 posto;
• Ilidža 2022. iznosili 434 KM, dok su 2013. iznosili 151 KM. To je povećanje za 283 KM ili 187,4 posto;
• Ilijaš 2022. iznosili 262 KM, dok su 2013. iznosili 76 KM. To je povećanje za 186 KM ili 244,7 posto;
• Novi Grad 2022. iznosili 466 KM, dok su 2013. iznosili 185 KM. To je povećanje za 281 KM ili 151,8 posto;
• Novo Sarajevo 2022. iznosili 736 KM, dok su 2013. iznosili 290 KM. To je povećanje za 446 KM ili 153,7 posto;
• Stari Grad 2022. iznosili 620 KM, dok su 2013. iznosili 230 KM. To je povećanje za 390 KM ili 169,5 posto;
• Trnovo 2022. iznosili 657 KM, dok su 2013. iznosili 87 KM. To je povećanje za 570 KM ili 655,1 posto;
• Vogošća 2022. iznosili 378 KM, dok su 2013. iznosili 141 KM. To je povećanje za 237 KM ili 168 posto.

Direktni poreski prihod po stanovniku na nivou cijelog Kantona Sarajevo je pretprošle godine iznosio 544 KM, dok je 2013. iznosio 216 KM. To je povećanje za 328 KM ili 151,8 posto.

Najviši direktni poreski prihod po glavi stanovnika je u općini Centar (907 KM), dok je najniži u Ilijašu (262 KM). Najveći rast direktnih poreskih prihoda po stanovniku je bio u Trnovu (655,1 posto), dok je najmanji rast bio u Novom Gradu (151,8 posto).

Kada je u pitanju prosječna neto plata, ona je u općini:

• Centar 2022. iznosila 1.590 KM, dok je 2013. iznosila 1.224 KM. To je povećanje za 366 KM ili 29,9 posto;
• Hadžići 2022. iznosila 1.133 KM, dok je 2013. iznosila 836 KM. To je povećanje za 297 KM ili 35,5 posto;
• Ilidža 2022. iznosila 1.182 KM, dok je 2013. iznosila 772 KM. To je povećanje za 410 KM ili za 53,1 posto;
• Ilijaš 2022. iznosila 868 KM, dok je 2013. iznosila 689 KM. To je povećanje za 179 KM ili 25,98 posto;
• Novi Grad 2022. iznosila 1.231 KM, dok je 2013. iznosila 909 KM. To je povećanje za 322 KM ili 35,4 posto;
• Novo Sarajevo 2022. iznosila 1.520 KM, dok je 2013. iznosila 1.077 KM. To je povećanje za 443 KM ili 41,1 posto;
• Stari Grad 2022. iznosila 1.479 KM, dok je 2013. iznosila 976 KM. To je povećanje za 503 KM ili 51,5 posto;
• Trnovo 2022. iznosila 1.205 KM, dok je 2013. iznosila 802 KM. To je povećanje za 403 KM ili 50,2 posto;
• Vogošća 2022. iznosila 1.101 KM, dok je 2013. iznosila 759 KM. To je povećanje za 342 KM ili 45 posto.

Prosječna neto plata na nivou cijelog Kantona Sarajevo je pretprošle godine iznosila 1.390 KM, dok je 2013. iznosila 1.029 KM. To je povećanje za 361 KM ili 35 posto.

Prosječna neto plata u Federaciji Bosne i Hercegovine je pretprošle godine iznosila 1.114 KM, dok je 2013. iznosila 835 KM. To je povećanje za 279 KM ili 33,4 posto.

Dakle, prosječna neto plata u Kantonu Sarajevo je 2022. bila viša za 276 KM ili 24,7 posto u odnosu na prosječnu platu na nivou FBiH. Prosječna neto plata u Kantonu Sarajevo je 2013. bila viša za 194 KM ili 23,2 posto u odnosu na prosječnu platu u cijeloj FBiH.

Najviša prosječna neto plata u Kantonu Sarajevo je u općini Centar (1.590 KM), a najniža u Ilijašu (868 KM). Najveći rast prosječne neto plate je bio u općini Ilidža (53,1 posto), dok je najmanje rast bio u općini Ilijaš (25,98 posto).

Konstatovano je i to da plate odražavaju nisku produktivnost i to da se primjetna promjena u iznosu plata desila prošle i pretprošle godine, kada se desila inflacija. Za autore studije iznos plata asocira na problem radničkog siromaštva i ukazuje na nužnost politike “dvije plate u porodici”, što zahtijeva ubrzano stvaranje novih radnih mjesta.

Investicije i broj firmi

U ispod priloženoj tabeli je dat pregled investicija u svakoj od općina od 2013. do pretprošle godine, s napomenom da su navedeni podaci u milionima KM.

Investicije u Kantonu Sarajevo od 2013. do 2022.

Kako je navedeno, općine u Kantonu Sarajevo imale su visok intenzitet investicija u odnosu na ostatak FBiH, jer je udio investicija ovog kantona u ukupnim investicijama FBiH od 2013. do 2022. iznosio više od 37,1 posto. To je iznad udjela u odnosu na druge pokazatelja razvoja, kao što su BDP, zaposlenost, izvoz i drugo.

Najveći obim investicija ostvaren je u Centru (37,8 posto), a potom u Novom Sarajevu (20,3 posto), Ilidži (15,3 posto) i Novom Gradu (14,8 posto).

U sljedećoj priloženoj tabeli je dat pregled broja privrednih subjekata u svakoj od općina 2015. i 2022.

Broj privrednih subjekata u Kantonu Sarajevo 2015. i 2022.

Ukazano je da su sve općine imale rast privrednih aktivnosti kroz veći broj privrednih subjekata, što je za posljedicu imalo da pretprošle godine budu 101,3 privredna subjekta na 1.000 stanovnika, dok je 2015. bilo 73,6 privrednih subjekata na 1.000 stanovnika.

Najveću privrednu aktivnost imaju općine Centar (196,1 subjekat na 1.000 stanovnika), Trnovo (119,3 subjekta na 1.000 stanovnika), Novo Sarajevo (118,5 subjekata na 1.000 stanovnika) i Ilidža (100,3 subjekta na 1.000 stanovnika). Najmanje privrednih subjekata na 1.000 stanovnika je u Hadžićima (56,3).

Izvoz

Priloženom tabelom je dat pregled izvoza u svakoj od općina, s napomenom da su navedeni podaci u milionima KM.

Izvoz u Kantonu Sarajevo

Također je napomenuto da je izvoz dominantna strategija većine industrijskih kompanija u Kantonu Sarajevo te da je dinamika rasta izvoza na nivou dinamike FBiH, ali da neke općine imaju visok intenzitet rasta.

“Tu prednjače općine Hadžići, Ilijaš i Centar. Nešto niži tempo rasta, ali respektivan obim izvoza ostvaruju Ilidža, Novi Grad i Vogošća, dok Stari Grad ima relativno malen obim izvoza i relativno nizak rast. Općina Novo Sarajevo ima pad izvoza”, istaknuto je.

Autori studije smatraju da Kanton Sarajevo ima visok izvozni potencijal, posebno zbog investiranja u u industriju u posljednjih deset godina. Međutim, kako je primjećeno, nije poboljšana tehnološka struktura izvoza, tj.70 posto izvoza se odnosi na izvoz niskih i srednje niskih tehnologija. Zbog toga je vlastima sugerisano da je mijenjaju tehnološku strukturu izvoza.

Turizam

Nije izostao ni tabelarni prikaz turističkih aktivnosti u općinama 2014. i tokom 2022. godine, s napomenom da su navedeni podaci izraženi u hiljadama.

Dinamika turističkih aktivnosti u Kantonu Sarajevo

Turistički sektor u Kantonu Sarajevo je pretprošle godine direktno zapošljavao 8.400 osoba. Međutim, ovaj broj direktno zaposlenih generira dodatnu zaposlenost za 9.000. To je ukupno 17.000 zaposlenih ili 10 posto od ukupnog broja zaposlenih u Kantonu Sarajevo.

Kako je navedeno, najveći turistički intenzitet ima Ilidža, a potom Centar i Stari Grad. Investicije u turizmu su od 2013. do 2022. iznosile 415 miliona KM, što je četiri posto od ukupnih investicija u ovom kantonu.

Za autore istraživanja je ovo pokazatelj da turizam još nije dobio pravo mjesto u stvaranju kvalitetne materijalne osnove za turističke sadržaje i smještaj te da u pogledu turističke infrastrukture nema pouzdanih statističkih podataka.

Zaključna razmatranja i prijedlozi

U zaključnim razmatranjima studije je istaknuto su lokalne ekonomije većeg obima imale niži rast te da su ekonomije općina u gradskom jezgru više izložene utjecajima izvan lokalnog okruženja ekonomskog razvoja. Zaključeno je da postoje tri segmenta lokalnih ekonomija:

• Prvi je segment manjih, dinamičnijih ekonomija kao što Hadžići, Ilijaš, Trnovo, Vogošća. Stari Grad i Trnovo nemaju strukturalna i kvalitativna obilježja ovog segmenta. Dominantna obilježja ovog segmenta je orijentacija na industriju i rast investicija sa stvaranjem poticajne poduzetničke infrastrukture za reindustrijalizaciju i rast utemeljen na njoj;
• Drugi segment čine obimom relativno velike i dosta živahne ekonomije, kao što je ona Novog Grada, a koje unapređuju ekonomsku strukturu i jačaju infrastrukturnu osnovu, raspolažu prostorom za širenje i jačanje raznovrsnih potencijala – od turizma, preko trgovine, IT-a i poslovnih servisa, do industrije i sa njom povezanih djelatnosti;
• Treći segment čine obimom velike, ali prilično stagnirajuće ekonomije koje se nalaze pred izazovima razvoja zasnovanog na uslugama koje počivaju na znanju i bržem prilagođavanju. Općine s ovakvom ekonomijom nemaju jasan ekonomski profil i dobrim dijelom funkcioniraju zahvaljujući visokoj javnoj potrošnji te djelatnostima koji su na njoj zasnovane.

Ocijenjeno je da je jasno kako načelnici treba da rade na izgradnji lokalnog poslovnog okruženja, ali da je manje jasno kako treba da rade na povećanju broja firmi koje su konkurentno sposobne da stvaraju novu vrijednost, zapošljavaju, investiraju, izvoze i inoviraju.

Sugerisano je da je potrebno snažno investirati u djelatnosti visoke dodane vrijednosti te je konstatovano da strateški pravci trebaju biti industrija, turizam i informacijsko-komunikacijske tehnologije. Smatra se da je to put i ka bolje plaćenim poslovima.

Klix.ba