Šta je SAFER i otkud u BiH: Za struku sijanje panike, za vlast širenje vrijednosti

Godina je 2040. Stanovnici Zemlje žive u strahu. Na uništenoj planeti, jedino društva koja su razvila SAFER učenje žive u prekrasnim zelenim oazama. Mase hrle prema njima, ali nemaju pristup jer nisu prošle SAFER metodologiju.

Tako zvuči iskarikirana, satirična projekcija budućnosti koju sarajevski profesor Namir Ibrahimović iščitava iz publikacije koja bi trebala biti dio strategije za reformu obrazovnog sistema u Kantonu Sarajevo, piše Radio Slobodna Evropa.

Dokument ispisan na osamdesetak stranica “U susret SAFER učenju: Reforma predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja u Kantonu Sarajevo” objavljen je krajem prošle godine, a izdavač je Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo.

Njeni autori, Christopher Jones, Ziauddin Sardar i Scott Jordan, članovi Centra za postnormalne i studije budućnosti iz Londona, promoviraju teze o “postnormalnom društvu” a tekst upozorava na brojne izazove prijetnji i haosa.

Rješenje autori nude u konceptu SAFER učenja, što je, kako tvrde, u engleskom jeziku akronim za održivost (sustainability), svjesnost (awareness), pismenost o budućnosti (futures literacy), etiku (ethics) i otpornost (resilience).

No, dokument je naišao na kritike iz dijela akademske zajednice u kojoj tvrde da se radi više o priručniku za samopomoć nego o ozbiljnom znanstvenom dokumentu obrazovne reforme.

“Ovo liči na nekakve sektaške priče i dokumente i može samo naštetiti obrazovanju i društvu u BiH”, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) Ibrahimović, nekadašnji voditelj obrazovne reforme u Kantonu Sarajevo i predstavnik Centra za obrazovne inicijative “Step by Step”.

Ibrahimović ističe da publikacija ignorira obrazovnu reformu koja je u Kantonu Sarajevo intenzivirana u protekle dvije godine, a koja među ostalim predviđa promjene u nastavnim planovima i programima.

‘Liči na eksperiment’

Vlast u Kantonu Sarajevo, jednom od deset u Federaciji BiH, u rukama je stranke Narod i pravda, Socijaldemokratske partije i Naše stranke.

Kantonalno ministarstvo obrazovanja, kojim rukovodi ministrica Naida Muminović-Hota iz stranke Narod i pravda nije odgovorilo na upite RSE za razgovor o tome koje konkretno obrazovne reforme predviđa publikacija, kao ni prema kojim kriterijima je postala dio strategije za reformu obrazovanja.

Umjesto toga, medijima je 11. januara dostavila saopćenje u kome na kritike odgovara da se radi o predrasudama i da su neutemeljene.

Iako je naziv reforma istaknut i u nazivu dokumenta o SAFER učenju, Muminović-Hota ističe da dokument ne podrazumijeva novu reformu i način podučavanja, nego doprinos već započetim reformama u obrazovanju KS-a.

“To je koncept s preporukama koje se mogu koristiti, dorađivati i prilagođavati kontekstu i potrebama obrazovne reforme. Riječ je o univerzalnim vrijednostima za koje želimo da ih naša djeca prihvate i baštine”, saopćeno je iz njenog kabineta.

O procesu reforme obrazovanja i dokumentu “U susret SAFER učenju”, raspravljala je 12. januara i Komisija za obrazovanje Skupštine KS, a njeni članovi nakon sastanka nisu dali više informacija o zaključcima.

“U suštini ništa konkretno. Moj lični stav je da ta publikacija ne može biti strategija za reformu”, kazala je za RSE ekspertska članica Komisije, profesorica Enita Nakaš.

Tvrdi da je dokument unio potpunu konfuziju jer nije ispoštovana transparentnost, pa tako primjerice u nazivu sugerira da je dio obrazovne reforme, dok kantonalno Ministarstvo naknadno saopćava da je tek koncept s preporukama.

“Sama ideja SAFER-a nejasno je obrazložena, pošto nigdje dosad nije testirana. S obzirom na to da bi ovdje bio prvi put testiran, taj dokument liči na eksperiment, a takav odnos prema našem obrazovanju je nedopustiv”, smatra Nakaš.

Šta je SAFER i otkud u BiH?

Publikacija “U susret SAFER učenju” objavljen je 26. decembra prošle godine sajtu Ministarstva obrazovanja Kantona Sarajevo (KS).

Bavi se, uz ostalo, pitanjima klimatskih promjena, utjecajem društvenih mreža, kao i djelovanjem i suočavanju s neočekivanim promjenama i izazovima.

“Dvadeset prvi vijek obilježile su ubrzane promjene koje su nas dovele u postnormalna vremena: period u kome tradicionalni pristupi i rješenja više nisu adekvatni za višestruke izazove s kojima se moramo suočiti…”, piše među ostalim u dokumentu.

Također, ističe se da se radi o “međuperiodu u kome izumiru stare dogme, a nove tek treba da se rode, i čini se da vrlo malo toga ima smisla”.

Sadržaj publikacije i činjenicu da je ona povjerena trojici “futurista”, analizirao je i kritizirao i Nenad Veličković, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i urednik obrazovnog magazina Školegijum.

“Publikacija počinje sijanjem straha i panike. Budućnost je neizvjesna, svijet je prijetnja, potrebno je osigurati se, a to se može samo SAFER obrazovanjem”, napisao je Veličković u tekstu koji je objavio Školegijum.

Ističe da se i kao ilustracija prijetnje koriste primjeri samo iz tzv. zapadnog svijeta, odnosno Sjedinjenih Država i Evropske unije, gdje je “etika žrtva industrijalizacije, dok se feudalna strana svijeta ne spominje”.

Ostatak teksta pročitajte na linku OVDJE.