Dijaspora u BiH godišnje šalje minimalno dvije milijarde KM, iznos može biti i veći

Guverner Centralne banke BiH Senad Softić procjenjuje kako bi se rast realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini mogao kretati od 2,3 do 3,1 posto, te da će pozitivan trend zavisiti od uspješnosti provođenja reformi.

– Reforme bi trebale osigurati veću konkurentnost domaće ekonomije, što bi trebalo povoljno uticati na `dotok` izravnih stranih investicija, od kojih umnogome zavisi rast domaće ekonomije – objašnjava Softić u intervjuu Srni.

Za ekonomiju BiH su, prema njegovim riječima, od velikog značaja doznake dijaspore kao mogući izvori investiranja, koje svake godine iznose oko dvije milijarde KM ili više.

– To su značajni resursi i smatram da bi dijasporu trebalo više motivirati, kako bi se uključila u investicijske projekte u BiH – ističe Softić.

On očekuje jačanje domaće industrijske proizvodnje i njeno strukturno prilagođavanje u pravcu izvoza i uvozno supstitutivnih grana, te dalji rast zaposlenosti i ekonomski oporavak.

Softić upozorava kako treba imati u vidu činjenicu da struktura i karakteristike ekonomije BiH nisu jedini faktor koji utiče na nju, “jer je BiH mala i otvorena zemlja, podložna šokovima koji dolaze izvana i na koje ne može uticati”.

– BiH se i dalje nedovoljno brzo oporavlja, pa je relativno visok očekivani rast posljedica, prije svega, višegodišnje stagnacije, ali i niske osnove. Još je dug put i mnogo strukturalnih problema koje treba razriješiti, kako bi se ekonomija BiH mogla smatrati stabilnom i održivom – upozorava guverner.

On smatra kako je suradnja sa MMF-om korisna iz mnogo razloga, te da na to ne treba gledati samo kroz prizmu kreditiranja.

– Ti krediti su povoljniji nego kada se vlade država zadužuju pod komercijalnim uvjetima, bilo kod banaka, bilo na financijskim tržištima, posebno međunarodnim, imajući u vidu kreditni rejting zemlje – navodi Softić.

Guverner napominje kako su devizne rezerve zabilježile znatan rast od početka prošle godine, te da su dostigle najveći iznos do sada – oko 8,5 milijardi KM.

To je posljedica značajnog rasta izvoza, a, istovremeno, smanjivanja uvoza, te vezanog poboljšanja trgovinskog deficita, zatim povećanih priliva na osnovu uspješne turističke sezone, kontinuiranih priliva doznaka i potrošnje dijaspore, kao i većeg izvoza usluga.

– Investicije su, prema podacima za tri kvartala prošle godine, niže u odnosu na isto razdoblje 2014. godine. Strani investitori podrobno analiziraju mnoštvo informacija o zemlji u koju namjeravaju investirati, pa tako uzimaju u obzir kreditni rejting, resurse, cijenu rada… – pojašnjava Softić.

Prema njegovoj procjeni, negativni pokazatelji ekonomije BiH su i dalje visoka zaduženost i visoka stopa nezaposlenosti, posebno mladih.

Govoreći o servisiranju vanjskog duga, Softić navodi procjenu Ministarstva financija i trezora, da je planirana otplata u ukupnom iznosu od oko 771 milijun KM, od čega se oko 4,8 milijuna KM odnosi na dug na razini BiH, 497 milijuna KM na Federaciju BiH, 264 milijuna KM na Srpsku i oko 4,7 milijuna KM na Brčko distrikt.

Softić navodi kako su stopa adekvatnosti kapitala i likvidnost bankarskog sektora na zadovoljavajućoj razini, te da je u tijeku izrada novih zakona o bankama, koje rade nadležne institucije, uvažavajući najbolju svjetsku praksu, uz tehničku pomoć međunarodnih institucija.

Prema njegovom mišljenju, “nameće se potreba usklađivanja zakona o unutarnjem platnom prometu i dogradnji cjelovitog, jedinstvenog registra transakcijskih računa u Centralnoj banci, u skladu s novim elementima računa na temelju nove regulative”.

Kada je riječ o unapređenju bankarske supervizije, Softić ističe kako je to proces koji traje godinama i da Centralna banka ima koordinacijsku ulogu u njoj.

– U očuvanju financijske stabilnosti BiH, jačaće i koordinacijska uloga Centralne banke, kroz intenzivniju suradnju u okviru Stalnog odbora za financijsku stabilnost – ističe Softić u intervjuu Srni.