Njemačko građevinarstvo u velikim problemima: Kupaca sve manje, a izgledni i otkazi

Cijene građevinskog materijala su odletjele nebu pod oblake, ljudima su i krediti postali previše skupi. Njemačkim građevincima je već loše, a ove godine bi lako moglo biti još gore.

Stanje u građevinskom sektoru se najbolje vidi po stanogradnji: daleko se od političkog cilja vlade kako bi godišnje trebalo biti izgrađeno 400.000 novih stanova. Prošle godine je to bilo 260 stambenih jedinica, a minhenski ekonomski institut ifo je procijenio kako bi ove godine moglo biti još 45.000 stanova manje, piše Deutsche Welle.

Da će ova godina biti još gora, tu se slažu i ekonomski stručnjaci i strukovna udruženja građevinskog sektora. Procjene se tek nešto razlikuju i sežu od minimalnog smanjivanja ionako loše prošle godine, što je procjena berlinskog Instituta za ekonomska istraživanja (DIW), pa do 13 posto manjeg broja završenih stanova u 2024. Dakle još jedva 235.000 stambenih jedinica, kavka je procjena Felix Pakleppa iz Udruženja srednjih i porodičnih građevinskih poduzetnika.

Ekonomist ifoinstituta Ludwig Dorffmeister je ukazao da se čak još donekle dobro drži broj završenih stanova, ali da pravi pomor vlada u završetku porodičnih ili dvostrukih objekata, dakle gdje investitor nije kompanija, nego su to često pojedinci ili sasvim mali poduzetnici. Njegova je procjena da će tokom cijele ove godine u cijeloj Njemačkoj biti još samo 70.000 takvih stambenih jedinica, što je najniža razina još od 2009.

Ko će platiti za novi stan

Razlozi su jasni. Još na početku pandemije koronavirusa su počele poteškoće u opskrbi, a to je kao lavinu izazvalo rast cijena skoro svega što je potrebno u gradnji. Problem je postao nabaviti okov, čak i vijke i vijčanu robu, problem je bio nabaviti i dijelove za mehanizaciju, sve do drvnog sektora i pogona za obradu drva.

Onda je uslijedio napad Rusije na Ukrajinu što je drastično poskupjelo i energiju. Opet je žrtva i građevinski sektor. Jer energija je bitan sastojak i keramičkih pločica i mnogo toga od građevinskog materijala, od gipsa pa do cementa i cigle, a o aluminiju da se ne govori.

Uz cijene su počele rasti i kamate na bankovne kredite, kako za kompanije, tako i za nesuđene vlasnike stanova, tako da su im i vlastita četiri zida ostala tek nedostižan san. To znači i da nema narudžbi.

“Već sad je gorka realnost da svaka druga kompanija u stanogradnji ima problema popuniti knjige narudžbi”, izjavio je predsjednik Udruženja sektora građevinske industrije Tim Oliver Muller.

Nema druge nego otkazi

I u uredu kancelara je održan krizni sastanak o problemima stanogradnje, ali jedva tri mjeseca nakon što je taj sastanak održan, svi dogovoreni oblici poticaja su ili obustavljeni, ili su stavljeni na led, istakao je Muller.

“Nema niti nekakve jasne perspektive za predstojeće godine, tako da i na tržištu vlada velika nesigurnost”, dodaje.

To znači samo jedno. Prema anketi instituta ifo, u decembru prošle godine i nezavisno o sezoni je bilo posla za samo 66 posto kapaciteta građevinskih tkompanija u visokogradnji. To je najniža razina od proljeća 2010. i tu je Mulleru jasno.

“S obzirom na taj razvoj, u 2024. ćemo prvi put nakon 2008. morati ukidati radna mjesta u građevinskom sektoru. Sad se radi još samo o tome da se spriječi masovno obustavljanje radova na gradilištima, što bi bilo dramatično i za sektor stanogradnje, ali i u društvu gdje će građanima biti još teže i skuplje naći stan”, zaključio je Muller.