Nermin Nikšić: Država se namjerava odreći milijardu KM kako bi taj novac bio u novčanicima građana
Nermin Nikšić, koji je drugi put premijer Federacije Bosne i Hercegovine, u novogodišnjem intervjuu za Klix.ba je govorio o osam mjeseci rada njegove vlade, kao i o onome što će biti njeni prioriteti u ovoj godini.
Predsjednik SDP-a je entitetski premijer bio od 2010. do 2014., a na ovu funkciju je ponovo imenovan u aprilu ove godine. Funkciju čelnog čovjeka izvršne vlasti je preuzeo od Fadila Novalića (SDA) koji je osam godina bio premijer, i to u trenutku vrlo izazovnih političkih i ekonomskih okolnosti u državi.
Pred Nikšićem i njegovom vladom je posao utoliko teži zbog opravdano velikih očekivanja građana od nove vlasti. Tolika očekivanja su posljedica i obećanja SDP-a te NiP-a i NS-a kao njegovih koalicionih partnera da će raditi bolje od prethodne vlasti predvođene SDA.
Nikšić se u intervjuu osvrnuo na zatečeno stanje u vladi, ministarstvima i cijelom entitetu te na to šta smatra najznačajnijim rezultatima vlade u osam mjeseci rada.
Pitali smo ga da li je razlog za izostanak rasta minimalne plate sa 596 na 1.000 KM na početku ove godine taj što se tome usprotivio HDZ. Tema razgovora je bila prenamijena šumskog zemljišta kod Vareša i njegovo privremeno korištenje. Govorio je i o stanju u Elektroprivredi Bosne i Hercegovine (EP BiH), koliko se blizu ili daleko od dogovora o plinovodu Južna interkonekcija te da li će aerodromi u FBiH biti dati pod koncesiju.
Prošlo je osam mjeseci od kada ste ponovo imenovani za premijera FBiH. Kako biste ocijenili zatečeno stanje u vladi, ministarstvima i općenito u cijeloj Federaciji?
Ne želim se osvrtati na ono što sam zatekao kako bih to koristio kao osnovu za bilo kakav alibi. Ne želim tražiti opravdanja, već samo rješenja problema. Svjestan sam gdje sam došao, nije mi prvi put. Znam da su očekivanja građana velika i to vidim kao profesionalni izazov.
Definisali smo naš mandatni program, imamo jasnu viziju i znamo šta želimo. Kao društvo moramo postati svjesni da nas je sve manje. Mladost nam odlazi, gubimo ljudski kapital i sva naša strateška opredjeljenja su dugoročno ugrožena.
Državnička politika mora pobijediti dominantni populizam u društvu, jer više nemamo vremena da odlažemo fiskalne reforme, digitalizaciju javne uprave, borbu protiv korupcije i učinkovitije javne investicije. Sve su to oblasti koje određuju konkurentnost jednog društva i kvalitet života u njemu. Nažalost, mi smo u svim referentnim mjerenjima na ove teme među zadnjima.
Zbog svega navedenog, isključivo sam fokusiran, odlučan i okrenut ka realizaciji onoga što smo obećali građanima u predizbornoj kampanji, jer se tako ponašaju odgovorni ljudi u politici. Bez obzira na sve izazove u uspostavljanju parlamentarne većine, moram naglasiti da vlada od početka mandata funkcionira kao tim i sve odluke donosi jednoglasno.
Ministrima ne dozvoljavam da se pozivaju na svoje prethodnike i da opravdanje nalaze u zatečenom stanju. Mi imamo svoj mandat i dužni smo našim građanima položiti račune za sve ono što uradimo. Naravno da za značajnu promjenu treba više vremena, ali sam siguran da smo na dobrom putu.
Šta smatrate najznačajnijim rezultatima vlade u ovih osam mjeseci rada?
Već sam ranije govorio da sam ponosan na atmosferu u kojoj radimo, nakon stalnih blokada kojima smo svjedočili prethodnih godina. Vrlo sam zadovoljan uspostavljenim međusobnim povjerenjem koje rezultira jednoglasnim odlukama vlade te koordinacijom s parlamentarnom većinom, što osigurava da parlament izglasava ono što vlada šalje u parlamentarnu proceduru.
Dosta je toga što smo uradili, a opet je jako teško izdvojiti šta bih smatrao važnijim. Usvojili smo mandatni program rada Vlade FBiH 2023 – 2026.., set energetskih zakona, Zakon o civilnim žrtvama rata, čime je riješen decenijski problem te populacije i osigurano je dodatnih 70 miliona KM za rast invalidnina.
Utvrđene su dopune Zakona o radu kojim se propisuju privremeni i povremeni rad studentima te zakon koji na jedinstven način rješava problematiku neradne nedjelje. Stavljen je u funkciju i set antikorupcijskih zakona, a u toku je javni poziv za izbor po 10 tužilaca i sudaca te se očekuje da tzv. federalni USKOK (USKOK je skraćeni naziv za Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala u Hrvatskoj. Ured je posebno državno tužilaštvo, specijalizirano za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala) potpuno zaživi u idućoj godini (odnosno u 2024.).
Sa poduzetnicima je dogovoreno zaključavanje cijena za 40 osnovnih namirnica kako bi maksimalno ublažili posljedice inflacije. U saradnji sa Evropskom unijom građanima je raspodijeljena novčana pomoć za ublažavanje rasta troškova energenata.
Nismo dozvolili rast cijene struje za domaćinstva, a planirano poskupljenje za privredu umjesto više od 85 posto ograničili smo maksimalno na 20 posto, iako su prethodnici svojim nemarom ostavili ogroman dug EP BiH.
Nešto više od 2,7 miliona je uplaćeno za uvezivanje radnog staža za 190 radnika koji su stekli pravo na odlazak u penziju. Posredovali smo u prevazilaženju problema radnika i uprave Mittala, na uvezivanju poslovanja Mittala i Gikila.
Posebno sam ponosan na zaustavljanje namjernog urušavanja kompanije u većinskom državnom vlasništvu. Zrak, koji je bio pred gašenjem, iako u stečaju, ponovo postaje preduzeće s perspektivom.
Vlada je izvršila subvencije kamata za 2022. i 2023. za sektor proizvodnje i IT sektor. Usvojili smo i poslali parlamentu nove zakone o poticanju razvoja male privrede i zakona o poduzetničkoj infrastrukturi.
Penzionerima su povećane penzije, a omogućeno je i izjednačenje penzionih prava za pripadnike Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (OS BiH).
Omogućili smo poslodavcima da radnicima isplate dodatak od ukupno 2.500 KM neoporezivo, što faktički omogućuje isplatu minimalne plate radnicima u iznosu većem od 1.000 KM idućih šest mjeseci. Na Dan rudara je zaključen kolektivni ugovor kojim su im povećana primanja i topli obrok. Za poduzetnike smo osigurali sufinasiranje troškova kamata na kredite koje imaju kod Razvojne banke FBiH.
Prvi put u 20 godina uplaćena su sredstva u Fond solidarnosti i omogućena je podrška u nabavci lijekova i njege zdravstveno najugroženijih sugrađana, djece oboljele od cistične fibroze. Osigurana su i sredstva za besplatne udžbenike za đake od prvog do petog razreda.
Pomažemo ugroženim radnicima. U toku je realizacija aktivnosti izrade i implementacije okvirnog plana prevencije i sprečavanja nasilja u odgojno-obrazovnim ustanovama.
Osigurana su značajna sredstva za povratnike, i to za: 3.575 učenika u povratničkim sredinama, prvi put podršku porodiljama povratnicama u cijeloj Bosni i Hercegovini, podršku zapošljavanju povratnika u javnim institucijama u lokalnoj zajednici, podršku investicijama dijaspore, podršku projektima u iseljeništvu, pokrivanje troškova prijevoza svih srednjoškolaca povratnika u cijeloj zemlji, 5.280 pojedinačnih mjera za povratnike u cijeloj državi u oblasti zapošljavanja, infrastrukture, mehanizacije itd.
Usvojen je niz strateških dokumenata, strategija turizma, strategija zapošljavanja, strategija zaštite okoliša 2022 – 2032., strategija upravljanja vodama 2022 – 2032., strategija prevencije i borbe protiv nasilja u porodici 2024 – 2027.
Započeli smu izradu strategije razvoja namjenske industrije 2024 – 2034., strategije demografskog razvoja i oporavka, strategije unapređenja prava i položaja osoba s invaliditetom u FBiH za period do 2027., sektorske strategije razvoja industrije tekstila, odjeće, kože i obuće 2024 – 2033.
Vlada je dodijelila 200 miliona KM za projekte kantonalnih vlada te 39 miliona KM općinama i gradovima za podršku budžetima i (su)finansiranje 135 projekata. Osigurano je više od 150 miliona za izgradnju Koridora 5C, 90 miliona KM za stimulaciju privrede. Data je podrška i sportskim reprezentacijama, sportistima koji ostvaruju zavidne rezultate. Trebam li dalje nabrajati.
Način na koji rade ministri u Vladi FBiH nazvao bih našom pobjedom. Pobjeda je i kad se jednoglasno odreknemo kupovine službenih vozila da bismo osigurali novac za lijek djeci oboljeloj od cistične fibroze, kad se složimo da moramo naći sredstva za Fond solidarnosti kako bismo oboljelima omogućili liječenje, kad jedinstveno stanemo iza naše šampionke Lane Pudar kako bi se spremila za Olimpijske igre i pokušala prvi put donijeti olimpijsku medalju svojoj Bosni i Hercegovini.
Dobar je osjećaj voditi Vladu koja pomaže rudarima, radnicima Zraka, Arcelor Mittala, Gikila. Ponosan sam kad zajedno odemo u Posušje, Goražde, Konjic, Ljubuški, Stolac, Tuzlu, Čapljinu, Orašje, Bihać, što na sva mjesta na prostoru Federacije gledamo jednako i što smo našli način da funkcioniramo bez blokada.
Dojam je da su građani razočarani time što ipak nije omogućeno da minimalna plata od početka ove godine bude 1.000 KM. Da li se to desilo zbog toga što se tome prvenstveno protivio HDZ, bojeći se da neće biti dovoljno novca u budžetu?
Vlada FBIH kreirala je, kako sam to ranije rekao, uslove da minimalna plata iznosi više od 1.000 KM od 1.1.2024. do usvajanja fiskalnih zakona. Olakšica od neoporezivih 420 KM mjesečno, narednih šest mjeseci, omogućava svakom poslodavcu da poveća platu radniku. Primjena predmetne olakšice će trajati sve dok ne stupe na snagu fiskalni zakoni i dok se ne uvede online fiskalizacija.
Istina je da nismo još završili sistemsku implementaciju zakona, ali smo sa svoje strane, kao vlada, izašli u susret poslodavcima kako bismo mogli svi zajedno imati zadovoljnijeg i bolje plaćenog radnika.
Svi smo mi razočarani što se proteklih osam godina nisu usvojili fiskalni zakoni i što se nije omogućio rast minimalne plate na 1.000 KM, tako da mi nije jasno kako se stekao dojam da su se građani razočarali u naših osam mjeseci. Doduše, od nas se očekuje da sve odmah riješimo, jer se naši prethodnici nisu mogli dogovoriti oko bilo čega.
Svjestan sam da je politika u Bosni i Hercegovini tokom godina izgubila svoj najveći kapital, a to je povjerenje građana u njen rad. I ja sam nestrpljiv da što prije provedemo planirane fiskalne reforme, ali bih sve građane zamolio za strpljenje. Fiskalna reforma koju radimo je najveća reforma u posljednjih 15 godina.
Ciljevi reforme su smanjiti troškove rada, povećati plate, a posebno minimalnu, povećati konkurentnost, rast izvoza i proizvodnje, smanjenje uvoza te posebno važno – stvoriti nova radna mjesta i smanjiti sivu zone. Država se namjerava odreći oko milijardu KM prihoda u namjeri da to prebaci u novčanike građana.
Nikšić: Država se namjerava odreći milijardu KM
Mi smo odlučni da ovaj proces izvedemo do kraja, ali smo istovremeno potpuno svjesni da moramo osigurati kompenzacijske izvore prihoda kroz totalnu fiskalizaciju kojom će se osigurati da zaštitimo penzije i zdravstveni sistem. To su dva paralelna i neodvojiva procesa.
Sve ovo što radimo će biti dugoročna promjena odnosa države, radnika i kapitala u korist većih plata radnika, jer je svima jasno da su radnici u ovoj zemlji iscrpljeni i da ih je sve manje na raspolaganju.
Radnici su poslije rata dali najveći doprinos tome što državi godinama rastu prihodi, a poslodavcima dobit, i dužni smo im danas zajednički vratiti u vremenima inflacije kroz rast plata. Sve će to na kraju kroz agregat potrošnje značiti nove prihode državi i novi rast dobiti.
Znam ja i da je do sada univerzalno opravdanje bilo kako SDA hoće, ali ne da HDZ ili neko drugi, pa bih ovo pitanje mogao iskoristiti kao alibi za nerješavanje svih postojećih problema u ovih osam mjeseci. Kad sam govorio o jedinstvu, razumijevanju i međusobnom povjerenju u vladi, mislio sam ozbiljno.
Nedavno sam rekao da SDP u ovoj vladi ima premijera i 16 ministara, ali da to isto može reći i svaki od partnera. Dakle, ne treba mi nikakav alibi. Vlada donosi odluke, zajedno. I ove ćemo usvojiti, kad budemo sigurni da nećemo ugroziti nikoga i ničije stečeno pravo. Uostalom ministar finansija Toni Kraljević iz HDZ-a je u ovom periodu pokazao da hrabro i beskompromisno brani interese Federacije puno više i odlučnije od dežurnih “patriota”.
Pojavila se informacija da je Vlada FBiH usvojila odluku ili prijedlog odluke o prenamijeni šumskog zemljišta i privremenom korištenju kod Vareša bez odluke Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine. U obrazloženju se poziva i na stav OHR-a. Međutim, smatrate li da se na taj način ipak otvaraju vrata i Miloradu Dodiku da koristi državnu imovinu bez saglasnosti države?
Kad kažete pojavila se informacija, to izgleda u najmanju ruku kao da nas je neko uhvatio kako nešto u tajnosti radimo, a to bi odmah značilo i da je nešto nezakonito. Ne želim licitirati s time kako ja volim Bosnu i Hercegovinu više nego npr. vi ili neko treći. No, isto tako ne dopuštam da je vama ili tom nekom trećem više stalo do Bosne i Hercegovine nego meni.
Dakle, da otklonimo svaku dilemu. Nikada ne bih uradio ništa na štetu svoje države i njenih građana. Čak ovdje ne želim koristiti ni argument da je riječ o stranoj investiciji u iznosu od skoro 400 miliona KM. Jedini argument s kojim želim izaći jeste da smo poduzeli sve da zaštitimo interese države.
Pravobranilaštvo koje spominjete je dalo jasno tumačenje da se promjena namjene zemljišta vrši u skladu sa zakonom o građenju, ali da se ne može mijenjati titular vlasništva.
Prije donošenja odluke insistirali smo na izjašnjenju Ureda visokog predstavnika (OHR). Kako smo i očekivali, oni su potvrdili da se odlukom o prenamijeni zemljišta bez promjene titulara ne zadire u interese države te da nije riječ o neustavnoj odluci.
Dakle, dodjela prava privremenog korištenja šumskog zemljišta ne predstavlja direktan ili indirektan prijenos vlasništva i ne smatra se raspolaganjem u smislu zabrane raspolaganja državnom imovinom. Ne mislim da je korisno da život stane i da blokiramo resurse koje imamo samo zato što to neko želi iskoristiti za politizaciju u dnevnopolitičku svrhe.
Ne mislim da ovo na bilo koji način može koristiti Dodiku koji otvoreno zagovara potpuno suprotan stav od našeg. Mi jasno kažemo da je država vlasnik i do donošenja zakona kojim će se to regulirati, niko ne može isključiti državu kao titulara, a Dodik zagovara da u stvari državna imovina pripada entitetu i da država nije vlasnik. Dakle, naši stavovi su potpuno suprotstavljeni kada je ova tema u pitanju.
Tvrdite da je prethodni saziv Vlade FBiH uzrokovao gubitke u poslovanju EP BiH, a bivši premijer Novalić to negira i prebacuje krivicu na trenutnu vladu. Možete li konkretno objasniti kako je prethodna vlada uzrokovala poslovne gubitke u Elektroprivredi?
Da bismo riješili bilo kakvu dilemu oko toga ko je u pravu, najbolje je da i vi i javnost pogledate izvještaj Ureda za reviziju o poslovanju Elektroprivrede koji jasno demaskira kriminalno ponašanje prethodne uprave za što, ako će biti pravne države, moraju odgovarati. Da li je moj prethodnik to znao i učestvovao u tome, nije moje da ispitujem.
Prodaja električne energije nakupcima, iznajmljivanje rudara i opreme od privatnih firmi po višestruko višim cijenama, urušavanje proizvodnje u vlastitim rudnicima, pa onda kupovina od privatnika za znatno višu cijenu od one koju plaćaju svojim rudnicima – samo su neke od stvari na koje ukazuju revizori, a kojih se na prvu mogu sjetiti.
Naravno da nije moje da im sudim i tražim krivce. To je posao pravosuđa i policije i mi ćemo tražiti da provedu postupak i utvrde ima li odgovornosti po izvještaju revizora i utvrđenim nepravilnostima. Uvjeren sam da ima te da mnogi sada ne spavaju mirno.
A kad ste me već pitali, onda da i odgovorim. Uvjeren sam da bivši premijer zna, jer je dobijao uredno izvještaje, da je prethodna uprava vrlo svjesno koristila tehnike kreativnog računovodstva (tehnike koje se svjesno koriste za lažiranje finansijskih izvještaja) kako bi kroz lažne i nerealne planove prihoda i rashoda pokrili ili neznanje ili kriminal, fiktivno planirajući višemilionsku dobit EP BiH.
Dokument koji je zaprimljen u Vladu FBiH 30.0 januara 2023., kada je premijer bio Novalić, pod nazivom “Sagledavanje finansijskog položaja EP BiH za period februar – decembar 2023.” vrlo jasno dokazuje da su znali, pa su onda informirali premijera i resornog ministra, da su kompaniju potpuno poslovno devastirali. Krili su podatke mjesecima da bi nas doveli u stanje talačke krize koja znači potpuni kolaps snabdijevanja.
Ukupni prihodi su bili umanjeni za 242,79 miliona KM u odnosu na prihode iz plana poslovanja za 2023. godinu. Zamislite kako izgleda kad na 1,2 milijardu prihoda promašite 242 miliona KM. Po ovom istom dokumentu iz januara 2023., projektovani iznos gubitka bio je 90,81 miliona KM za 2023., što je za 206,68 miliona KM lošije od planiranog rezultata poslovanja za tekuću godinu.
Planirali su prodaju viškova u 2023. u iznosu od 266,53 miliona KM, a ostvareno je 34,22 miliona KM – osam puta manje. Devastirali su godinama rudnike kroz smanjena ulaganja i time urušavali proizvodnju struje s jedne strane, a s druge otvarali prostor da kupuju skuplji ugalj od privatnih rudnika.
Proizvodnja struje 2015. bila je 6.909 gigavat sati , a 2022. godine 5.849 gigavat sati, što je manjak od 1.060 gigavat sati. Bilansni viškovi u 2015. ostavljeni su na nivou 2.800 gigavat sati, a u 2022. svedeni su na svega 818 gigavat sati, dok su u 2023. za prvih devet mjeseci katastrofalnih 160 gigavat sati.
EP BiH je propustio priliku za enormnu dobit u 2021. i 2022., kada su cijene električne energije na tržištu iznosile i do 1.000 eura megavat satu.
Nikšić: Elektroprivreda propustila priliku za enormnu dobit
Da su tad ostvareni proizvodnja i bilansni viškovi od npr. 2.000 gigavat sati i da je struja prodata po cijeni od 300 eura po megavat satu (što je minimalna cijena koja se mogla postići u ovom periodu), ostvareni prihodi bi iznosili i do 600 miliona eura na godišnjem nivou.
Umjesto da ostvare rekordne prihode, rudnici i proizvodnja električne energije su dovedeni u izuzetno loše stanje, te se ugalj kupovao na tržištu po visokim cijenama (kupljeno je više od 1,5 miliona tona na tržištu).
Ovakvo stanje se, nažalost, ne može preko noći popraviti, pa našoj vladi i upravi (EP BiH) slijedi težak proces konsolidacije i zaustavljanja ovakvog enormnog pada proizvodnje uglja i električne energije.
Da li HDZ i dalje insistira da se formira posebno preduzeće koje će upravljati Južnom interkonekcijom? Koliko je blizu ili daleko dogovor o ovom projektu?
Evidentno je da još uvijek nismo riješili sve dileme kada je u pitanju spomenuti zakon, jer da jesmo, do sada bismo ga usvojili. Mi generalno imamo dogovor da ono što dođe od vlade u parlament treba da podrže zastupnici parlamentarne većine. Zato nastojimo, i do sada smo uspijevali, da odluke u vladi donosimo jednoglasno.
Naravno da postoji puno stvari o kojima ne mislimo isto, ali o njima razgovaramo i na kraju se dogovorimo. Ne sumnjam da će tako biti i u ovom slučaju. Moje je pravilo da u javnosti ne govorim o onome što se dešava iza zatvorenih vrata, a pogotovo da ne prenosim ono šta drugi iznose kao svoje stavove na sastancima.
Dakle, o stavu HDZ-a trebate pitati nekoga od njih, a ja vam mogu reći o stavu SDP-a, ako vas interesira. Mi u SDP mislimo da je BH Gas jedina i dovoljna kompanija za distribuciju plina na području FBiH. Naravno da je Južna interkonekcija dislocirana u odnosu na sjedište i lokaciju gdje se treba graditi pa smo mišljenja da bi BH Gas trebao imati poslovnu jedinicu koja bi vodila ovaj projekat na terenu.
Interes Bosne i Hercegovine i naših građana jeste da imamo više alternativa u dotoku plina. I Južna i Istočna interkonekcija zato trebaju biti isključivo strukovna, a ne politička stvar i trudit ću se da se na tim osnovama traži dogovor.
Sjedinjene Američke Države i Evropska unija su sugerisale da bi aerodrome trebalo dati pod koncesiju. Da li će aerodromi biti dati pod koncesiju?
Ako sam dobro upratio ovih dana, pokrenut je postupak dodjele pod koncesiju aerodroma u Podgorici. To onda znači da bi Sarajevo ostalo jedini glavi grad u regiji koji to nije uradio. Ne volim biti neodređen, jer ne mogu reći hoće li se to desiti kod nas, i, ako hoće, kad će te da li se radi samo o aerodromu u Sarajevu, odnosno hoće li se to odnositi i na ostale aerodrome u FBiH.
Tačno je da to zagovaraju naši partneri iz međunarodne zajednice, ali da bi vlada ušla u taj proces želimo vidjeti studiju opravdanosti te vidjeti šta time, prije svega, dobijaju naši građani. Istina jeste da se u regiji to pokazalo kao ispravna i dobra odluka, što može biti i kod nas slučaj. Stoga i ovdje nije važan politički, već prije svega stručni stav i procjena opravdanosti ulaska u ovaj proces.
Šta će biti prioriteti Vlade FBiH u 2024. godini? Da li će prioritet biti usvajanje zakona kojima će minimalna plata porasti na 1.000 KM?
Prioriteti Vlade FBiH u narednoj godinu su realizacija fiskalne reforme, minimalna plata, borba protiv rada na crno, totalna fiskalizacija kao instrument borbe protiv poreske evazije (utaje poreza), učinkovitije javne investicije u digitalizaciji društva, izgradnja autoceste i energetskih projekata te na kraju odlučna borba protiv korupcije kroz formiranje federalnog USKOK-a.
Fiskalnom reformom i cijelim setom zakona iz te oblasti želimo regulirati životni standard građana. Konačnim formiranjem odjela Tužilaštva i Vrhovnog suda za borbu i procesuiranje korupcije i organiziranog kriminala želimo poslati građanima jasnu poruku da će ih država zaštititi i suprotstaviti se kriminalcima koji ih već tri desetljeća nekažnjeno potkradaju i žive odlično u ovoj zemlji. Ako te dvije stvari uspijemo završiti, smatrat ću ovaj mandat uspješnim.
Klix.ba
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za Android: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za iOS: KLIKNI OVDJE
POVEZANE OBJAVE